KEGLEVIĆ, Dina

KEGLEVIĆ, Dina (Brovet-Keglević), kemičarka (Zagreb, 23. V. 1922). U Zagrebu završila gimnaziju 1940, diplomirala 1944. pri Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničkoga fakulteta i doktorirala 1951. tezom Sinteza optički aktivnih ß-aminokiselina Arndt-Eistertovom reakcijom. Sinteza L-ß-aminoizoenantne kiseline iz L-leucina na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF). God. 1945–46. bila je asistentica u Kemijskom zavodu Medicinskoga fakulteta, 1946. u Kemijskom zavodu Farmaceutskoga fakulteta, potom do 1956. asistentica i voditeljica praktikuma iz organske kemije u Kemijskom odjelu PMF. Od 1954. vanjska je suradnica Instituta »Ruđer Bošković« (IRB), kamo prelazi 1956. i utemeljuje te do 1980. vodi Radioizotopni laboratorij. Od 1980. do umirovljenja 1985. ondje radi kao suradnica, potom do 1997. kao gostujuća umirovljenica (od 1991. Laboratorij za kemiju ugljikohidrata, peptida i glikopeptida). Usavršivala se 1953–54. u Radioisotope School u Harwellu i National Institute for Medical Research u Londonu. Za naslovnu docenticu na PMF habilitirala se 1959; predavala 1957–96. na poslijediplomskim studijima kemije i biologije Sveučilišta u Zagrebu te na poslijediplomskom studiju farmakologije Medicinskoga fakulteta 1977–85. Izabrana 1960. za višu znanstvenu suradnicu, 1965. za znanstvenu savjetnicu. Područja njezina znanstvenoga istraživanja strukture su i sinteze prirodnih organskih spojeva, njihovih reakcija i biokemijskih mehanizama. Posebno se bavila indolskim spojevima, aminokiselinama, peptidima, ugljikohidratima i glikopeptidima, njihovom sintezom i reakcijama te metabolizmom. U suradnji s farmaceutskom industrijom istraživala je sintezu i parcijalnu sintezu polipeptida, napose inzulina. Bavila se i sintezom radioaktivnih organskih spojeva obilježenih radioaktivnim ugljikom ¹⁴C. Znanstvene i stručne radove objavljivala je u časopisima Arhiv za kemiju (1948, 1951, 1954), Biochemical Journal (London 1956, 1959, 1962, 1969, 1973), Croatica chemica acta (1957–59, 1961–68, 1970, 1972, 1974, 1976–80, 1984–85), Archives of Biochemistry and Biophysics (New York 1962, 1965, 1968), Biochimica et biophysica acta (Amsterdam 1962, 1979), Tetrahedron (Oxford 1962, 1965), Analytical Biochemistry (New York 1964, 1972), Journal of the Chemical Society (London 1964, 1968), Journal of Labelled Compounds and Radiopharmaceuticals (Bruxelles 1967, 1982), Advances in Pharmacology (New York 1968), Carbohydrate Research (Amsterdam 1968–70, 1972–74, 1976, 1978–82, 1984–85, 1987, 1989, 1993–94, 1998, 2003), Phytochemistry (New York 1969–71), Tetrahedron Letters (Oxford 1970), Radioisotopy (Prag 1971), European Journal of Biochemistry (Berlin 1974), Journal of Chromatography (Amsterdam 1977), Advances in Carbohydrate Chemistry and Biochemistry (New York 1979), Saopćenja »Pliva« (1981), Archives of Microbiology (Berlin 1982), Journal of Carbohydrate Chemistry (New York 1982, 1992), Priroda (1982), Studies in Natural Products Chemistry (Amsterdam 1990). O kemizmu inzulina pisala i u Medicinskoj enciklopediji LZ. Suautorica je sedam postupaka za pripravke zaštićene patentima Plive (1973–83), od kojih je jedan prijavljen i u Austriji. Od 1988. bila je predstavnica Jugoslavije, a 1992–96. Hrvatske u European Carbohydrate Organization. Predsjednica je Hrvatskoga kemijskoga društva 1972–74, članica britanskoga The Royal Society of Chemistry, dobitnica Nagrade za znanstveni rad »Ruđer Bošković« 1980, Medalje »Božo Težak« 1997. i Nagrade za životno djelo 1998.