KELEMEN, Boris

KELEMEN, Boris, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar (Podravska Slatina, 26. I. 1930 — Zagreb, 30. V. 1983). Brat skladatelja Milka. Gimnaziju završio u Virovitici 1948, diplomirao povijest umjetnosti 1955. i doktorirao 1966. tezom Oskar Herman na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je kustos i voditelj Galerije »Benko Horvat« 1956–65, potom Galerije primitivne umjetnosti, a od 1979. ravnatelj Galerija grada Zagreba. Proučavao hrvatsku modernu i suvremenu likovnu umjetnost, posebno zainteresiran za slikarstvo i avangardne pojave. Jedan je od osnivača i teoretičara novih tendencija te poznavatelj konstruktivističke i računalne umjetnosti. Izoštrenim kriterijima tumačio naivnu umjetnost, koju je svojim djelima, poglavito knjigom Naivno slikarstvo Jugoslavije (1969, te godine nagrada na trijenalu insitne umjetnosti u Bratislavi), afirmirao u zemlji i inozemstvu. Autor je monografija o Hermanu i I. Generaliću. Pisao o novim tendencijama (Od slike do objekta »Nove tendencije«. Telegram, 1961; Prije i oko Nove tendencije. U: Beogradski trijenale jugoslovenske likovne umetnosti. Beograd 1970), računalnoj grafici(izložbeni katalozi Tendencije 4 i 5, Zagreb 1969, 1973), hrvatskom figurativnom i fantastičnom slikarstvu 1960-ih (Jugoslovensko slikarstvo šeste decenije. Beograd 1980), suvremenim slikarima i kiparima (Lj. Ivančić, Mogućnosti, 1960; V. J. Jordan, Telegram, 1961; M. Tartaglia, Republika, 1963; K. Angeli Radovani, I. Kožarić, Š. Vulas, 1966, E. Feješ, 1971, I. Generalić, 1971, 1976, 1978, I. Rabuzin, 1972, J. Generalić, 1975, M. Kovačić, 1975–76, I. Večenaj, 1975, 1977, M. Skurjeni, 1977, B. Dogan, 1978, sve u izložbenim katalozima), bijenalu u Veneciji (Čovjek i prostor, 1964, 1966), egzaktnoj estetici (Mogućnosti, 1970) i grafici (Sinteza, Ljubljana 1971). U likovnoj kritici zastupao formalizam. Osim spomenutoga, kritike, studije i prikaze objavio u dnevnicima i časopisima Naprijed (1953), Mogućnosti (1954, 1959–60), Narodni list (1954), Peristil (1954, 1957, 1961), Čovjek i prostor (1957–58, 1962), Vjesnik (1958, 1961–62, 1964, 1969, 1973), 15 dana (1959–61), Republika (1961, 1963, 1966), Telegram (1961, 1966, 1969, 1972), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1962–63, 1973), Arhitektura (1970), Insita (Bratislava 1971, 1973), Louisiana Revy (Humlebæk 1972). Baveći se slikarstvom XIX. st., objelodanio studiju Slikarstvo XIX stoljeća u Hrvatskoj u istoimenom katalogu (Zagreb 1961), nove podatke o našim slikarima (Republika, 1964, 12) i predgovor katalogu Franjo Giffinger (Osijek—Zagreb 1972). Sudjelovao u pokretanju međunarodnih izložba Nove tendencije (1961) i Naivi (1970), organizirao mnogobrojne tematske, monografske i retrospektivne izložbe u zemlji i inozemstvu, ponajviše naivne umjetnosti. Autor je predgovora katalozima izložba Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu (Herman, 1961; A. Kinert, 1961, 1965; Pop art, 1966; Kompjutori i vizualna istraživanja, 1970–71; A. Srnec, 1971; N. Koydl, 1972) i jugoslavenskih selekcija Mediteranskoga bijenala u Aleksandriji (1965) te trijenala Insita u Bratislavi (1969). Suradnik je Enciklopedije Jugoslavije i Enciklopedije likovnih umjetnosti LZ, autor pogovora u knjizi Estetika M. Bensea (Rijeka 1978) i s R. Putarom urednik triju tematskih brojeva časopisa Bit International (Kompjutori i vizualna istraživanja, Internacionalni kolokvij kompjutori i vizualna istraživanja, 1968; Dijalog sa strojem, 1971).