KOŠĆAK, Vladimir

KOŠĆAK, Vladimir (Koščak, Vlado), povjesničar i publicist (Zagreb, 12. VII. 1921 — Zagreb, 21. III. 1999). U Zagrebu 1940. završio gimnaziju, temeljem rigoroza 1948. doktorirao na Pravnom fakultetu, a 1959. na Filozofskome diplomirao povijest. Od 1943. pripadnik antifašističkoga pokreta, najposlije kao ratni dopisnik i član uredništva beogradske Narodne armije. Nakon razvojačenja 1945. u činu potporučnika radio u Odjeljenju za štampu Predsjedništva vlade NRH, a 1948. postao znanstvenim asistentom u Historijskom institutu JAZU u Zagrebu. S više suradnika i pod vodstvom A. Mayera sređivao je gradivo Arhiva JAZU, napose ono J. J. Strossmayera, te izrađivao regesta dokumenata zbirke Diplomata. Istraživao i u drugim arhivima (talijanskim, austrijskim, britanskim), ponajviše u dubrovačkome, a u Francuskom državnom arhivu u Parizu 1952. završio Međunarodni arhivistički tečaj. Od 1961. slobodni znanstvenik, od 1977. do umirovljenja 1983. viši znanstveni suradnik u Arhivu JAZU. — Istraživao je zbivanja 1848. u Hrvatskoj (Historijski zbornik, HZ, 1950; Forum, 1968), povijest Dubrovnika (Dubrovačko pomorstvo. Dubrovnik 1952; Narodni list, NL, 1952; Zbornik Historijskog instituta JAZU, 1954, 1959; Republika, 1956, 1965; Dubrovački vjesnik, 1963, 1964; Forum, 1976; Vjesnik, 1982; Dubrovnik, 1983, 1985, 1992, 1997; Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 1989; Encyclopaedia moderna, EM, 1993), Strossmayerov život i djelo, osobito njegovu ostavštinu (NL, 1952; Hrvatsko kolo, 1953; Čovjek i prostor, 1955; Vjesnik, 1955, 1966; Zagrebačka panorama, 1956; HZ, 1958–61; Borba, 1966; Forum, 1971; Dubrovnik, 1990; knjiga Josip Juraj Strossmayer, političar i mecena. Osijek 1990), povijest pomorstva (NL, 1954, 1958; Forum, 1969; Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 1990), političke ideje F. Supila, S. Radića i teorijska pitanja o naciji (Vjesnik, 1957; Republika, 1967; Kolo, 1968; Kamov, 1970; Kritika, 1970–71; Hrvatski znanstveni zbornik, 1971; EM, 1992), probleme iz srednjovjekovne hrvatske povijesti (HZ, 1963, 1980–81, 1984, 1987; Nova Matica. Iseljenički kalendar, 1991; EM, 1992; Etnogeneza Hrvata. Zagreb 1995; Zvonimir, kralj hrvatski. Zagreb 1997) te pisao priloge o hrvatskoj historiografiji (Vjesnik, 1965; EM, 1967). Opsežni feljtoni tiskani su mu u Vjesniku: o D. Lermanu (1963, 5974–5983), povijesti ratovanja na hrvatskim prostorima s naglaskom na XVIII. st. i prvoj pol. XIX. st. (1964–65, 6391–6460), povijesti pomorstva (1970, 8386–8566), Radićevu životu i pogledima (1971, 8723–8773). Suautor je brošure Izložba djela Pavla Vitezovića, 1652–1952 (Zagreb 1952), suradnik u izdanjima Pomorske enciklopedije LZ (1956–57, 1975, 1978), priređivač odabranih spisa Strossmayera i F. Račkoga (Politički spisi. Zagreb 1971), a sastavio je i iscrpan komentar u knjizi J. Horvata Kultura Hrvata kroz 1000 godina, 1–2 (Zagreb 1980). Manjim popularnim člancima, prikazima, komentarima, izvješćima, kulturnopovijesnim esejima i putopisima surađivao u periodicima NL (1951–52, 1954–56), HZ (1952, 1955, 1957), Radio Zagreb (1952), Ljetopis JAZU (1954, 1956), Čovjek i prostor (1955–56), Slobodna Dalmacija (1956), Republika (1958, 1967), Telegram (1963, 1966), Vjesnik (1963), Dubrovački vjesnik (1964), Zagrebačka panorama (1966), EM (1967, 1992), Arhitektura (1970), Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba (1989) te priručniku Domovinski odgoj (Zagreb 1995). — Na tragu poetike V. Vidrića 1939–45. napisao sedamdesetak pjesama u Hrvatskoj smotri (1940), Hrvatskom ženskom listu (1940), Omladini (1940), Plavoj reviji (1940–42), Hrvatskoj reviji (1941–42), Savremeniku (1941) i Ustaškom godišnjaku (1942), potom ih 1992. skupio i u Zagrebu objavio u zbirci Vedrine (tiskano i u Forumu 1970. i 1975). Zastupljen u antologiji Suvremeno hrvatsko pjesništvo, 2 (Zagreb 1971).