KESIĆ, Branko

KESIĆ, Branko, specijalist higijene i socijalne medicine (Vrbovec, 19. VI. 1910 — Zagreb, 9. XII. 1988). Klasičnu gimnaziju završio u Karlovcu 1928, a na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1934. i doktorirao 1959. tezom Principi javne zdravstvene službe. Kraće radio u bolnicama, potom se zaposlio u Središnjem uredu za osiguranje radnika, u kojem je od 1938. vodio Odsjek za industrijsku medicinu. Od 1941. radio u Narodnoj zaštiti u Zagrebu, od 1944. u Zdravstvenom i socijalnom odjelu ZAVNOH-a, a nakon formiranja Ministarstva socijalne politike Hrvatske postao je načelnikom liječničke službe Središnjega ureda za socijalno osiguranje. God. 1949. preuzeo je dužnost direktora novoosnovanoga Instituta za higijenu rada JAZU (poslije Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada), koji je pod njegovim vodstvom postao jedan od vodećih u Europi. U razdoblju 1959–70. bio je direktor Škole narodnoga zdravlja »Andrija Štampar«. Umirovljen 1978. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu od 1945. honorarni nastavnik higijene rada, za docenta izabran 1948, za izvanrednoga profesora 1952. te 1960. za redovitoga profesora i predstojnika katedre za higijenu i socijalnu medicinu. Uveo je poslijediplomsku nastavu iz javnoga zdravstva i medicine rada. God. 1945–46. bio je upravitelj Više fiskulturne škole u Zagrebu, vodio je prvi poslijediplomski tečaj za profesore tjelesne kulture i prvi poslijediplomski studij iz športske medicine. Bio je međunarodno priznati stručnjak na području socijalne medicine, organiziranja zdravstvene zaštite i izobrazbe djelatnika u javnom zdravstvu. Surađivao je sa SZO, Svjetskom bankom i Macyjevom zakladom, a bio je i stipendist Rockefellerove zaklade. Od 1952. član ekspertnoga tima SZO za područje zaštite zdravlja radnika i sudionik mnogih njezinih javnozdravstvenih projekata u Afganistanu, Brazilu, Egiptu, Salvadoru, Meksiku, Pakistanu, Peruu i Venezueli. Radove je objavljivao u časopisima Radnička zaštita (1937, 1939–40), Liječnički vjesnik (1939, 1962, 1964–65, 1973), Narodno zdravlje (Beograd 1945, 1974), Arhiv za medicinu rada (1946–47), Fiskultura (Beograd 1948), Arhiv za higijenu rada (1950–51; Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 1956, 1958–59, 1965), Arhiv za kemiju (1950), Higijena (Beograd 1950, 1965), Industrial Medicine and Surgery of Trauma (Chicago 1951), Rassegna di medicina industriale (Rim 1953), Vojnosanitetski pregled (Beograd 1953), Zdravstvene novine (1953, 1958–59, 1962), Archives of Industrial Hygiene and Occupational Medicine (Chicago 1954), Bulletin scientifique (Ljubljana 1958–59), Ljetopis JAZU (1958), Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1959–60), Journal of Medical Education (Baltimore 1961), Archiv für Gewerbepathologie und Gewerbehygiene (Berlin 1962), The Milbank Memorial Found Quarterly (New York 1964), Boletín de la Oficina sanitaria panamericana (Washington 1966), American Journal of Public Health (Washington 1967), Chirurgia maxillofacialis & plastica (1968), Israel Journal of Medical Sciences (Jeruzalem 1968), American Journal of Epidemiology (Baltimore 1971, 1980), Bulletin of the World Health Organization (Ženeva 1973), Social Science & Medicine (Leicester 1974), Cor et vasa (Prag 1976), Materia socio-medica Iugoslavica (1978–79), Rad JAZU (1981). Pokrenuo je 1950. i do 1963. uređivao časopis Arhiv za higijenu rada (Arhiv za higijenu rada i toksikologiju). Autor je poglavlja u knjigama Medicina rada (Beograd—Zagreb 1958, 1966²), Dabri (Zagreb 1959), Uvod u medicinu (Beograd—Zagreb 1971), Kirurgija glave i vrata (Zagreb 1975), Otok Mljet – ekološke i zdravstvene prilike (Zagreb 1989). Od 1968. redoviti član JAZU, 1974–78. tajnik Razreda za medicinske znanosti i 1978–86. potpredsjednik JAZU. Bavio se atletikom i tenisom te je pri Komitetu za fiskulturu osnovao Sekciju športskih liječnika, koja je poslije postala sekcijom Zbora liječnika Hrvatske.