BADALIĆ, Ivo

traži dalje ...

BADALIĆ, Ivo, dramski glumac i redatelj (Zagreb, 12. VI 1890 — Zagreb, 20. XI 1937). Potječe iz umjetničke obitelji Huga, književnika, i Lumme, rođ. Pavlačić, glumice. Poduku u glumi dobio je od V. Antona i Đ. Prejca. God. 1907. postao je član zagrebačke Drame. Utemeljenjem Narodnog kazališta za Dalmaciju 1920, odlazi u Split da bi osnažio novi ansambl. Već sljedeću sezonu 1920/21. provodi u osječkomu HNK, a potom se vraća u Zagreb i ostaje u njemu do kraja života. Umro je u dobi pune glumačke zrelosti. — Prvi put je nastupio u ulozi Fernanda u Bernsteinovu Kradljivcu (1907). Zatim tumači uloge mladih ljubavnika i bonvivana u francuskom salonskom repertoaru (Flers, Caillavet, Rey), ali i u Molièrovim komedijama. God. 1919. B. Gavella mu povjerava ulogu Jaga u Othellu kojom započinje njegova karijera karakternoga glumca. U zagrebačkom kazalištu ostvaruje niz glavnih uloga: Lenbach (M. Krleža, U agoniji, 1928), Janković (A. Šenoa i M. Begović, Hrvatski Diogenes), Ignjat Glembay (Krleža, Gospoda Glembajevi), Stanhope (R. G. Sherriff, Svršetak puta), Doringer (M. Feldman, Zec), Shylock (W. Shakespeare, Mletački trgovac), Julije Cezar (Shakespeare, Julije Cezar), Rank (H. Ibsen, Nora), Kapetan (A. Strindberg, Otac) i dr. God. 1932. proslavio je 25. obljetnicu rada kao Christian Wach u Dobrotvorima R. Dehmela. Okušao se i kao redatelj (A. Cana, Vukodlak, 1922; J. H. Manners, Peg, srce moje, 1927; M. Watkins, Chicago, 1929. i S. Raphaelson, Pjevač jazza, 1930). Sudjelovao je i u jednom od prvih filmova snimljenih u Jugoslaviji – Dama sa crnom krinkom, a bavio se i kazališnom režijom. — Svoje je uloge kreirao u bogatim varijacijama psiholoških obrata i oštro konturiranim profilima, napose likova na praizvedbama Krležinih drama (S. Batušić).

LIT.: Dva hrvatska debuta. Hrvatsko pravo, 13(1907) 3575, str. 3–4. — Milan Marjanović (M.): Kradljivac. Pokret, 4(1907) 239, str. 4. — Sv.: Drugi nastup g. Badalića. Hrvatstvo, 4(1907) br. 242. — -a.: Debut gdna. Ive Badalića. Narodna obrana, 9(1910) 1, str. 3. — Ivo Badalić. Ilustrovani list, 3(1916) 7, str. 160. — Rudolf Habeduš: Ivo Badalić. Hrvatska metropola, 2(1926) 5, str. 53. — Viktor Badalić: Umjetnički jubilej Ive Badalića. 15 dana, 2(1932) 22, str. 342. — Slavko Batušić: Profili Ive Badalića. Ibid., str. 343. — Miroslav Feldman: Povodom Badalićevog jubileja. Ibid., str. 343. — Josip Horvat (-jh-): Proslava 25-godišnjice glumačkog rada Ive Badalića. Jutarnji list, 21(1932) 7483, str. 3. — Ćiro Čičin-Šain (š): Badalićev Glembaj. Novo doba, 17(1934) 24, str. 2. — Isti: G. Badalić u »Zecu«. Ibid., 35, str. 7. — Branko Gršković (Gama): Mletački trgovac će imati dosta mušterija. Večer, 15(1934) 4177, str. 4. — Božo Lovrić: Gostovanje Ive Badalića. Obzor, 75(1934) 7, str. 2. — Uspjeh Ive Badalića u Pragu. Novosti, 28(1934) 6, str. 9. — Viktor Badalić: Posljednji časovi Ive Badalića. Jutarnji list, 26(1937) 9278, str. 6. — (Slavko Batušić): Ivo Badalić. Komedija, 4(1937) 39(171), str. 1–2+4–5. — Mato Hanžeković (mg.): Umro je heroj Krležinih drama Ivo Badalić. Hrvatska Danica, 1937, 13, str. 19. — Branimir Livadić: Ivo Badalić. Hrvatska revija, 11(1938) 1, str. 13–14. — Vladimir Kovačić (vk): U spomen Ive Badalića. Nova Hrvatska, 2(1942) 274, str. 8. — Peta godišnjica smrti Ive Badalića. Hrvatska pozornica, 1942/43, 9, str. 10. — Slavko Batušić: Praizvedbe Krležinih djela u Zagrebu. Pozorište, 5(1963) br. 3.
 
Igor Mrduljaš (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BADALIĆ, Ivo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1030>.