KOVAČIĆ, Josip

KOVAČIĆ, Josip, skupljač umjetnina (Čakovec, 9. VII. 1935). U Varaždinu završio gimnaziju 1954, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao francuski i južnoslavenske jezike i književnosti 1959. te doktorirao tezom Poetika narodne balade i romance 1980. Radio kao srednjoškolski nastavnik u Čakovcu od 1960. i Zagrebu od 1965. do umirovljenja 1980, a 1971–75. predavao hrvatski jezik na Visokoj nastavničkoj školi u Pečuhu. Zainteresiran za zavičajnu kulturno-povijesnu baštinu, skupio je oko 200 predmeta muzejske vrijednosti (stilski namještaj, kamena i drvena plastika), od 1976. u vlasništvu Muzeja Međimurja Čakovec. Skupljajući djela zapostavljenih ili nepoznatih hrvatskih umjetnika iz XIX. i prve pol XX. st., uspostavio je Zbirku dr. Josipa Kovačića (»arhiv nepostojeće povijesti hrvatske umjetnosti«, L. Kovač), koja uz jedinstvenu zbirku osamdesetak slikarica rođenih u XIX. st. (Vjera Bojničić, Dora Car, Lina Crnčić-Virant, Francisca Daubachy, Julija Drašković, Nevenka Đorđević-Tomašević, Anka Krizmanić, Vera Nikolić Podrinska, Zdenka Pexidr Srića, Slava Raškaj, Nasta Rojc, Jelka Struppi-Wolkensperg, Reska Šandor, Karolina Vojković), sadržava opuse S. Lahovskoga (15 slika darovao MSU u Zagrebu), J. Fabkovića i B. Cara, dvjestotinjak crteža, grafika i akvarela M. C. Crnčića, djela prvih studenata ALU u Zagrebu (Lj. Babić), manje poznata djela V. Kirina i V. Paraća, skulpture (Mila Wod, D. M. Hotko, I. Jäger), kolekciju keramike (Jelena Babić, Blanka Dužanec) te dokumentaciju o djelima i njihovim autorima. Iz Zbirke je od 1983 (N. Rojc) do 2007 (N. Rojc i Lahovsky) priređeno šezdesetak monografskih i tematskih izložba (Hrvatski slikari između art décoa i neoklasicizma, 1993, Odjeci simbolizma, 1994, Klub likovnih umjetnica 1927–41, 1998, Automodeli hrvatskih slikarica rođenih u XIX. st., 2005, Izložba slika i skulptura prvoupisanih studenata ALU u Zagrebu, 2007). Zbirka Hrvatske slikarice rođene u XIX. stoljeću (1045 djela 33 slikarice), koju je 1988. darovao Gradu Zagrebu, i Zbirka dr. Josipa Kovačića (više tisuća umjetnina) čuvaju se u njegovu stanu (Radićeva ul., kbr. 24). Autor je kataloga djela i životopisa u izložbenim katalozima (Nevenka Đorđević. Zagreb 1999; Hrvatske slikarice plemkinje. Zagreb 2002), članka o Karasovoj slici Djed i unuk (Informatica museologica, 1983), a javljao se i temama iz hrvatske usmenoknjiževne baštine na kongresima folklorista Jugoslavije.