KRAUS-ARANICKI, Greta

traži dalje ...

KRAUS-ARANICKI, Greta (Aranicki-Kraus, Kraus), pjevačica, mezzosopran, i glumica (Osijek, 28. III. 1897 — Zagreb, 10. X. 1956). U Zagrebu 1912–17. u školi HGZ učila pjevanje u Leonije Brückl, deklamaciju i mimiku u Marije Freudenreich. U Beču 1923. usavršivala pjevanje u Elise Elizza, glumu i režiju u M. Pallenberga. God. 1916. debitirala u osječkom kazalištu kao Orlovski u opereti Šišmiš (J. Strauss ml.), a 1917. postala njegovom stalnom članicom. U opernom repertoaru nastupala kao Suzuki (G. Puccini, Madame Butterfly), Ivo (E. Humperdinck, Ivo i Marica), Marta (C. Gounod, Faust), Grofica i Olga (P. I. Čajkovski, Pikova dama i Evgenij Onjegin), Kata (B. Smetana, Prodana nevjesta), Lucia (P. Mascagni, Cavalleria rusticana), Giulietta (J. Offenbach, Hoffmannove priče), Eva (I. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski), a najveća je priznanja stekla kreacijom naslovne uloge u operi Carmen (G. Bizet), s kojom je 1922. gostovala u zagrebačkom HNK. U operetama hvaljena kao Kornelija (S. Albini, Barun Trenk), Jadviga (O. Nedbal, Poljačka krv), Galateja (F. Suppé, Lijepa Galateja), Orest (Offenbach, Lijepa Jelena) i Mam’zelle Nitouche (F. Hervé). Za studijskoga boravka u Beču, pri liječničkom zahvatu, izgubila je pjevačke glasovne mogućnosti, pa je morala prekinuti glazbenu karijeru. Vrativši se u osječko kazalište 1925, preuzima glavne uloge u salonskom repertoaru, poput Roksane (E. Rostand, Cyrano de Bergerac), Ginette (P. Armont i M. Gerbidon, Škola za cocotte), Lize (F. Nozière i A. Savoir, Kreutzerova sonata), Sonje (L. Verneuil, Rođaka iz Varšave) i Antonije (M. Lengyel). S tim je ulogama gostovala u zagrebačkom HNK, gdje je od 1927. stalna članica Drame. Isprva najveće uspjehe postiže u komičnom repertoaru, među ostalim ulogama Gladys (J. Berstl, Dover-Calais), Giovanna (F. M. Martini, Cvijet pred očima), Cora (E. Wallace, Čarobnjak), Colette (G. Berr i Verneuil, Advokat Bolbec i njegov suprug), Ljerka (M. Nehajev, Klupa na mjesečini), Suzy (M. Pagnol, Topaze). Potvrđujući se glumačkom nadarenošću, širi repertoar na karakterne uloge u djelima starije i moderne dramatike, kao što su Maša (L. N. Tolstoj, Živi leš), Tereza (M. Begović, Hrvatski Diogenes), Dorothy (É. Bourdet, Slabi spol), Žena (A. P. Antoine, Neprijateljica), Grofica (P. A. C. de Beaumarchais, Ludi dan ili Figarov pir), Gđa Parella (L. Pirandello, Čovjek, životinja i krepost), Ann (E. Burke, Ono što se zove ljubav), Gospođa Lukačević (Begović, Dva prstena), Nataša (A. Nielsen, Kontuszówka), Marina (A. De Benedetti, Crvene ruže), Giuditta (S. Pugliese, Junak), Germaine (A. Gehri, Na šestom katu). Za rata 1941–45. sa suprugom A. Aranickim u izbjeglištvu u Beogradu; 1945. nastavlja angažman u zagrebačkom kazalištu te se razvija do pune glumačke zrelosti. U tom su joj razdoblju zapažene kreacije Kvašnja (M. Gorki, Na dnu), Knjeginja Mjahkaja (N. D. Volkov, Ana Karenjina), Bella (J. Gow i A. D’Usseau, Duboko korijenje), Fjokla (N. V. Gogolj, Ženidba), Marija Josefa (F. García Lorca, Dom Bernarde Albe), Lavinia (Ruth i A. Goetz, Nasljednica), Marie-Thérèse (A. Salacrou, Otočje Lenoir), Mrs. Parker-Jennings i Mrs. Culver (W. S. Maugham, Kraljevska visost i Constance), Desmersmortes (J. Anouilh, Poziv u dvorac), Hattie (G. S. Kaufman i Edna Ferber, Večera u osam), Kata Tomek (S. Kolar, Sedmorica u podrumu). Iskušala se i kao redateljica, prva u HNK; hvaljene su joj režije komedije Matura, 1936 (L. Fodor), i satire Misija Mr. Perkinsa u zemlji boljševika, 1945 (A. E. Kornijčuk). Glumila i u filmovima (Š. Šimatović, Kameni horizonti, 1953; B. Bauer, Milioni na otoku, 1955. i Ne okreći se, sine, 1956).

LIT.: V. Novak (V. N-k.): Nastup gđice Grete Kraus. Narodne novine, 82(1916) 114, str. 4. — A. Vidak (A. V.): G. Bizet, Carmen. Pokret, 2(1922) 59, str. 3. — B. Gavella (-ll-): Wiederauftretten der Frau Grete Kraus. Die Drau, 58(1925) 106, str. 4. — A. Kovač (Ak.): Cvijet pred očima. Riječ, 23(1927) 276, str. 3–4. — R. Maixner (R. M.): L. Verneuil, Kuzina iz Varšave. Obzor, 68(1927) 145, str. 2. — V. Jurković: Samo da hoću. Slobodna tribuna, 8(1928) 755, str. 6. — R. Maixner (R. M.): Porto-Riche, Zaljubljena. Obzor, 69(1928) 111, str. 2. — K. Mesarić: L. Tolstoj, Živi leš. Riječ, 24(1928) 210, str. 3. — Isti: M. Begović, Hrvatski Diogenes. Ibid., 265, str. 3–4. — Isti: M. Nehajev, Klupa na mjesečini. Ibid., 297, str. 3. — Isti: M. Pagnol, Topaze. Ibid., 25(1929) 34, str. 12. — M. Jurić-Zagorka (Z.): Šenoa na pozornici. Ženski list, 5(1929) 1, str. 37–38. — P. Preradović (P. v. P.): Olympia. Morgenblatt, 44(1929) 335, str. 5. — M. Marjanović: Besposlen svijet. Riječ, 26(1930) 21, str. 14–15. — M. Durman: Tri komedije. Književnik, 4(1931) 2, str. 93–94. — I. Hergešić (H-ć): Intimnosti. Obzor, 72(1931) 230, str. 3. — R. Maixner (M.): L. Pirandello, Čovjek, životinja i krepost. Ibid., 73(1932) 288, str. 2–3. — I. Hergešić (H.): E. Burke, Ono što se zove ljubav. Ibid., 74(1933) 223, str. 3. — (S. Batušić): Veliki uspjeh Grete Kraus u Sarajevu. Komedija, 1(1934) 21, str. 2. — J. Horvat (jh): David Golder. Jutarnji list, 24(1935) 8406, str. 5. — B. Gršković (G.): Na dnu, slika u četiri čina. Obzor, 76(1936) 281, str. 2. — I. Hergešić (H.): L. Fodor, Matura. Ibid., 141, str. 1–2. — J. Horvat (jh.): Kontuszowka. Jutarnji list, 25(1936) 8604, str. 8. — V. Kovačić: Crvene ruže. Hrvatski dnevnik, 2(1937) 506, str. 4. — Isti: Junak. Ibid., 3(1938) 906, str. 9. — I. Hergešić (H.): A. Gehri, Na šestom katu. Obzor, 80(1940) 17, str. 1–2.
 
Ivona Ajanović-Malinar (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KRAUS-ARANICKI, Greta. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/10927>.