BAKOVIĆ, Rajka

BAKOVIĆ, Rajka, politički radnik (Oruro, Bolivija, 10. IX 1920 — Zagreb, 29. XII 1941). Otac Frane i majka Irma, rođ. Fertilio, podrijetlom iz Nerežišća na Braču, živjeli su kao iseljenici u Boliviji (Uyuni i Oruro). Zajedno s djecom vratili su se 1921. u Nerežišće, a 1922. doselili su u Zagreb. Tu je Rajka završila osnovnu školu i gimnaziju te se 1938. upisala na Filozofski fakultet (romanski jezici). Sa sestrom Zdenkom, krojačkom radnicom (rođ. 1917) i braćom – Ivom (rođ. 1915), studentom, Jerkom (rođ. 1916), knjigovođom, i Mladenom Srđanom (rođ. 1919) – već od 1935. isticala se aktivnošću u naprednomu studentskom udruženju »Svjetlost« i u »Ženskom pokretu« sudjelujući gotovo u svim akcijama koje je često i sama organizirala. God. 1938. primljena je u SKOJ. Kad je 1939. njezina sestra Zdenka počela voditi trafiku (Nikolićeva ul. 7), u kojoj je povremeno radila i ona, sudjelovala je u opskrbljivanju Tehnike CK KPH potrebnim materijalom. Na početku rata, da bi se sklonila od policije, Rajka je s bratom Davorom otputovala na Brač gdje se povezala s mjesnom partijskom organizacijom i počela raditi na pripremama za ustanak. U jesen 1941. vratila se u Zagreb i trafika u Nikolićevoj ul. postaje, po odluci sekretara CK KPH Rade Končara, jedan od najvažnijih punktova za povezivanje zagrebačkih ilegalaca s partizanima. U noći između 20. i 21. XII agenti Ustaške nadzorne službe uhapsili su Rajku i Zdenku te brata Mladena. U istražnom zatvoru, iako podvrgnute nemilosrdnim mukama, sestre nisu ništa odale. Dana 24. XII 1941. Rajka je potpuno iscrpljena prevezena u Zakladnu bolnicu na Svetom Duhu (danas »Josip Kajfeš«), gdje je nakon nekoliko dana umrla od posljedica mučenja, a 30. XII je pokopana na Mirogoju zajedno sa sestrom Zdenkom, koja je umrla već 25. XII pošto je skočila s prozora zgrade ustaškog redarstva; ima indicija koje govore da su je bacili agenti. God. 1953. Rajka je proglašena narodnim herojem. Nekadašnji Balkan prolaz u Zagrebu sada nosi ime sestara B., a na ulazu u prolaz otkrivena su 1976. njihova poprsja (djelo I. Sabolića).