KRLEŽA, Franjo

traži dalje ...

KRLEŽA, Franjo, kemičar (Krapina, 8. XII. 1908 — Krapinske Toplice, 20. X. 1988). Gimnaziju završio u Zagrebu 1927, kemiju studirao u Innsbrucku i Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu 1931. diplomirao i 1942. doktorirao tezom Određivanje i odjeljivanje stroncija od željeza u prisutnosti fosfata. Nakon završetka studija asistent volonter u Kemijskom zavodu Filozofskoga fakulteta, potom srednjoškolski profesor u Varaždinu, Gospiću i Zagrebu te ondje upravitelj Zvjezdarnice. God. 1945–49. radio u industriji i bio vanjski suradnik Zavoda za fizičku kemiju zagrebačkoga Filozofskoga odn. Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF). U Sarajevu na Filozofskom fakultetu 1954. izabran za docenta analitičke kemije, potom za izvanrednoga i redovitoga profesora na PMF, na kojem je utemeljio katedru za analitičku kemiju i bio joj predstojnik do umirovljenja 1977. God. 1968–79. bio je direktor i predsjednik Znanstvenoga vijeća Kemijskoga instituta PMF te organizator i voditelj poslijediplomskoga studija. Bavio se analitičkom kemijom, posebno taložnim krivuljama, odvajanjem kationa u homogenim sredinama i kompleksometrijom te koloidnim problemima analitičke kemije, osobito određivanjem flokulacijskih vrijednosti iona za solove hidroksida različitih tvari te analizom silikata i boksita. Surađivao u periodicima Luč (1927–30), Hrvatska prosvjeta (1929), Hrvatska straža (1929, 1937), Seljačke novine (1929), Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva (Beograd 1935–39), Napredak (1938–39), Priroda (1938–39, 1941, 1943–44; urednik 1943–45), Arhiv za kemiju i tehnologiju (1940; Arhiv za kemiju, 1953; Croatica chemica acta, 1958, 1963, 1967, 1969–70), Danica (kalendar, 1940–41), Nastavni vjesnik (1940–41), Jutarnji list (1941), Obitelj (1941), Hrvatski narod (1943), Vjesnik ljekarnika (1943), Glasnik (društva) hemičara i tehnologa BiH (1956–60, 1962–65, 1967, 1969–74; urednik 1971–81), Kolloid Zeitschrift (Darmstadt 1960, 1962, 1964, 1966, 1968), Hemijska industrija (Beograd 1966–67), Kemija u industriji (1966, 1972) i Mikrochimica acta (Beč 1966). Autor je knjižica Kemijski afinitet i kemijska valencija (Zagreb 1937) i Pučka fizika (Zagreb 1941), udžbenika Osnovi analitičke kemije (Sarajevo 1964, 1971²) i priručnika Praktikum kvantitativne analize (Sarajevo 1963, 1973²). Pisao i kulturnopovijesne priloge o Krapini.

LIT.: Bibliografija Franje Krleže. Glasnik hemičara i tehnologa BiH, 21–22(1973–74) str. B1–B3. — Sedamdesetgodišnjica života profesora dr Franje Krleže. Ibid., 26(1979) str. 3–4. — Spomenica Hrvatskoga prirodoslovnog društva 1885–1985. Zagreb 1985, 146. — In memoriam. Priroda, 78(1989–90) 4/5, str. 31. — N. Trinajstić: 100 hrvatskih kemičara. Zagreb 2002, 98–99.
 
Snježana Paušek-Baždar (2013)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KRLEŽA, Franjo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/11263>.