BALENOVIĆ, Šimun

traži dalje ...

BALENOVIĆ, Šimun, publicist (Kruščica kod Kosinja, 21. X 1835 — Zagreb, 17. V 1872). Rođen je u obitelji Antuna, krajiškog podoficira, i Ike, rođ. Radošević. Osnovnu školu pohađao je u Pazarištu (1842–1846), gimnaziju (1846–1853) i studij teologije (1853–1859) završio je u Zagrebu gdje je 1859. zaređen za svećenika. Bio je vjeroučitelj na zagrebačkoj oglednoj osnovnoj školi (1862–1866) te na učiteljskoj školi (1867–1871), gdje je predavao i pedagogiju. Zbog slaba zdravlja napustio je pedagošku službu te 1871/1872. bio knjižničar Metropolitanske knjižnice. — U bogoslovskom sjemeništu bio je vrlo aktivan član Zbora duhovne mladeži i 1858/1859. predsjednik toga društva. Od brojnih prigodnih pjesama koje je u razdoblju 1856–1865. u ime, Zbora duhovne mladeži i gimnazijalaca napisao u čast uglednih ličnosti ne označivši svoje ime, u javnosti je kao njegova pjesma bila poznata samo prigodnica u povodu smrti bana J. Jelačića. Napisao je nekoliko članaka o problemima odgoja (Izvěstje o kraljevskom učiteljištu i pučkih učionah grada Zagreba, 1861/1862. i 1864/1865; Katolički list, 1862. i 1863; Napredak, 1862; Hrvatski učitelj, 1879). Niz članaka vjersko-crkvenog i kulturno-povijesnog sadržaja objavio je 1854–1872. u Katoličkom listu kojemu je 1867–1871. bio i urednik. U rubrikama tog lista »Obzori« i »Ogledi u svijetu« redovito je pratio i komentirao suvremena crkvena i društveno-politička zbivanja. U članku Naš književni jezik s crkvenog gledišta (Katolički list, 1858, 46 i 47) zalagao se da se u pastoralnoj praksi prihvati štokavsko narječje, a u pogledu pravopisa pristajao je uz Kurelčevu školu. U Katoličkom listu potpisivao se inicijalima i šiframa: B., B. S., V, -n-. Napisao je i nekoliko knjiga, a najvrednija mu je Povjestnica hrvatskoga naroda. Zajedno s Franjom Šicem uredio je molitvenik Sunčanica ili duša uvěk obratjena k Bogu (Zagreb 1873). U rukopisu je ostao njegov spis Mozganice za naše vrijeme (Arhiv Zbora duhovne mladeži) u kojem je, kao i mnogim drugim radovima, promicao obnovu vjerskog života. Za tisak je priredio knjigu Stjepana Novotnyja Obća učba i gojitba (Zagreb 1867). Bio je jedan od utemeljitelja Književnog društva Sv. Jeronima.

DJELA: Suze za svijetlim banom Josipom grofom Jelačićem usnuvšim 20. svibnja 1859. proljevene u ime omladine hrvatske. Zagreb 1859. — Liturgika ili obredoslovica. Zagreb 1862, 1872². — Uspomenica na prvu svetu pričest Sv. Alojzija. Zagreb 1863. — Molitvenica i pěsmarica. Beč 1864. — Povjestnica hrvatskoga naroda. Zagreb 1870.
 
LIT.: (Nekrolozi): Napredak, 13(1872) 8, str. 57–58; Obzor, 2(1872) br. 113; Zagrebački katolički list, 23(1872) 21, str. 162–163. — Antun Cuvaj: Građa za povijest školstva, 5. Zagreb 1910, 202–204. — Pran Plevnjak: Prilozi za kulturnu povijest hrvatskog svećenstva. Zagreb 1910, 146–147. — Vid Balenović: Život i rad Šimuna Balenovića. Zagreb 1935.
 
Josip Buturac (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BALENOVIĆ, Šimun. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1167>.