Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

MARUŠEVSKI, Olga (Marouchevsky, Tanhofer-Maruševski), povjesničarka umjetnosti i kulture (Popovača, 17. IX. 1922 — Zagreb, 29. XI. 2008). Supruga pisca M. Maruševskoga. U Zagrebu 1941. završila gimnaziju te na Filozofskom fakultetu 1958. diplomirala povijest umjetnosti i 1985. doktorirala tezom Iso Kršnjavi kao graditelj. Radila od 1941. u Državnoj riznici odn. od 1947. u Ministarstvu financija, 1949–50. u Gipsoteci JAZU te kao bibliografkinja u LZ od 1951. do umirovljenja 1973. Poslije autorski surađivala u HBL (od 1983; od 1980. urednica struke kulturna povijest), Likovnoj enciklopediji Jugoslavije (1984–1987) i Enciklopediji hrvatske umjetnosti (1995–1996) te bila suradnica Instituta za povijest umjetnosti (projekt Graditeljska baština od 19. do 21. st.), kojemu je donirala svoju ostavštinu s knjižnicom. Velik prinos hrvatskoj kulturnoj povijesti i povijesti umjetnosti dala je istraživanjem XIX. st., osobito historicizma, istaknuvši se pionirskim tematiziranjem i pouzdanim vrjednovanjem toga razdoblja. Višestrukim istraživanjem djelovanja I. Kršnjavoga, čiju je kulturološku i prosvjetnu djelatnost prikazala i kroza simbole njegove kulturne politike (Školski forum Ise Kršnjavoga. Zagreb 1992; Iso Kršnjavi. Kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10, 2002), pridonijela je kontekstualizaciji i objektivnijemu sagledavanju njegovih zasluga. Među prvima je prepoznala značenje urbanističkoga i graditeljskoga razvoja Zagreba u XIX. st. (Kaj, 1983, 1995; Čovjek i prostor, 1984), posebno njegove krajobrazne arhitekture (Maksimir, 1992). Bavila se i drugim zagrebačkim temama, kao što su povijest kavana (Kaj, 1977, 2003) i glavnoga gradskoga trga (feljton u Vjesniku, 1986 – skupljeno u knjizi Od Manduševca do Trga Republike, 1987). Istraživala je zagrebačku sakralnu arhitekturu XIX. st., poput bazilike Srca Isusova (Obnovljeni život, 1991) i katedrale (Život umjetnosti, 1987), te interpretirala udio i ulogu neostilskih intervencija u sakralnoj arhitekturi i crkvenoj opremi u drugim gradovima kontinentalne Hrvatske (Križevci, Marija Bistrica, Krapina), pridonoseći prevrjednovanju ne samo pojedinih opusa i individualnih prinosa (H. Bollé, Život umjetnosti, 1978; J. Vancaš, Kaj, 1988) nego i čitavoga razdoblja historicizma. Također je istraživala javnu arhitekturu, zagrebačku (saborska vijećnica – Život umjetnosti, 1997; poslovne zgrade – Čovjek i prostor, 1983) i drugih gradova, primjerice kupališni kompleks u Lipiku (Život umjetnosti, 1992) i urbanistički kompleks Trga Svetoga Trojstva u Slavonskom Brodu (Peristil, 2002). Na područjima primijenjene umjetnosti i kulturne povijesti osobito je proučavala povijest hrvatskoga tiskarstva u XIX. st.: likovnu opremu knjiga i časopisa te reklame (Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1971–72, 1974) i plakate A. M. Muche (Oko, 1978; Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1978). Bavila se poviješću Hrvatskoga društva likovnih umjetnika (Društvo umjetnosti, 2004), početcima domaćega umjetničko-obrtnoga i umjetničkoga (Peristil, 1999–2000) te povijesno-umjetničkoga školovanja, osobito ulogom T. Krizmana (Bulletin JAZU, 1982) i Kršnjavoga (Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti, 1981). Surađivala je i u periodicima Vjesnik bibliotekara Hrvatske (1975), Oko (1976), Večernji list (1976, 1994), Kaj (1978–79, 1985, 1992, 2000, 2008), Bulletin JAZU (1979–80, 1988), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1979–80, 1983, 1985, 1989), Arhitektura (1982, 1996), Peristil (1983, 1988–89), Iz starog i novog Zagreba (1984), Zbornik Gradskog muzeja Karlovac (1984), Anali Galerije Antuna Augustinčića (1985), Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba (1985), Čovjek i prostor (1987–88, 1995), Revija (1987), Naše teme (1989), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1990, 1993, 1996), Glasnik, hrvatski politički tjednik (1991), Svjetlo (1991), Kontura (1992, 1997), Život umjetnosti (1992–93, 1998), Vjesnik (1993), Vijenac (1996–97), Našički zbornik (1997), AEIOU, Zeitschrift des Österreichischen Kulturinstituts Agram (2000), Naša katedrala (2000, 2002) i Tkalčić (2000); izbor u knjizi Iz zagrebačke spomeničke baštine (2006). Autorica je tekstova u mnogobrojnim katalozima izložba (Stevo Binički. Zagreb 1980; Isusovačka baština u Hrvata. Zagreb 1993; Od svagdana do blagdana. Zagreb 1993; Slikar Iso Kršnjavi. Zagreb 1993; Sveti trag. Zagreb 1994; Arhitekti Friedrich von Schmidt i Otto Wagner. Zagreb 1995; Proštenjarske crkve Hrvatskog zagorja. Gornja Stubica 1995; Sto godina Školskoga foruma Izidora Kršnjavoga. Zagreb 1995; Bidermajer u Hrvatskoj. Zagreb 1997; Hrvatski salon Zagreb 1898. Zagreb 1998; Iz riznice Marije Bistrice. Gornja Stubica 1998; Historicizam u Hrvatskoj. Zagreb 2000; Mir i dobro. Zagreb 2000; Od zanosa do identiteta. Prvi profesori i prvi učenici Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Zagreb 2008), u različitim drugim izdanjima (40 godina Štamparskog zavoda »Ognjen Prica«. Karlovac 1989; Križevci – grad i okolica. Zagreb 1993; Pod Okićem. Zavičajna knjiga župa sv. Marije i sv. Martina. Zagreb 1993; 100 godina Grafičke škole u Zagrebu. Zagreb 1994; Hrvatska – Mađarska. Zagreb 1995; Kroatien. Beč—Köln—Weimar 1995; Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994. Zagreb 1995; Zagrebački biskupi i nadbiskupi. Zagreb 1995; Fin de siècle Zagreb – Beč. Zagreb 1997; Početak boljega svijeta. Blažena Djevica Marija u Hrvatskom zagorju. Krapina 1998; Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu 1907–1997. Zagreb 2002; Arhitekt Viktor Kovačić – život i djelo. Zagreb 2003; Isusovci u Zagrebu u XX. stoljeću. Zagreb 2007) te zbornicima skupova (Počeci štampe jugoslovenskih naroda. Beograd 1969; Dante i slavenski svijet. Zagreb 1984; Jezični i umjetnički izraz na kajkavskom tlu. Zagreb 1993; Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije. Rijeka 1993; Antun Mihanović i njegovo doba. Zagreb 1996). Kao honorarna kostimografkinja u Jadran-filmu u 1950-ima i 1960-ima najčešće radila na filmovima brata N. Tanhofera (Nije bilo uzalud, 1957; H-8, 1958; Sreća dolazi u 9, 1961; Dvostruki obruč, 1963; Svanuće, 1964). Dobila Nagradu grada Zagreba 1998. i Nagradu »Radovan Ivančević« za životno djelo 2007.

DJELA: Iso Kršnjavi kao graditelj. Izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih objekata u Hrvatskoj. Zagreb 1986, 2009² (dopunjeno izd.). — Od Manduševca do Trga Republike. Zagreb 1987. — Maksimir (suautorica S. Jurković). Zagreb 1992 (engl. i njem. izd. 1993). — Iso Kršnjavi. Kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10. Zagreb 2002. — Društvo umjetnosti 1868–1879–1941. Iz zapisaka Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Zagreb 2004. — Iz zagrebačke spomeničke baštine. Zagreb 2006.
 
LIT.: (O knj. Iso Kršnjavi kao graditelj): E. Cvetkova, Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 37(1988) 1/2, str. 48–49. — N. Tarbuk, Ibid., str. 49. — (O knj. Maksimir): Ž. Kliment, Glasnik, hrvatski politički tjednik, 1992, 127, str. 39. — S. Križić-Roban, Glas Slavonije, 50(1992) 29. IX, str. 17. — V. Kusin, Vjesnik, 53(1992) 16. IX, str. 16–17. — (Razgovori): S. Pavičić, Vijenac, 3(1995) 52, str. 18–19. — D. Vukov-Colić, Ibid., 5(1997) 87, str. 14–15. – D. Radović Mahečić, Kvartal, 2(2005) 1, str. 2–6. — (O knj. Iso Kršnjavi. Kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10): Večernji list, 42(2002) 14. IV, str. 12. — S. V. Antić, Vjesnik, 63(2002) 13. IV, str. 13. — B. Bijelić, Glas Slavonije, 83(2002) 18. VII, str. 12. — I. Kraševac: Fascinacija historizmom. Doprinos Olge Maruševski hrvatskoj povijesti umjetnosti devetnaestoga stoljeća. Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2004, 28, str. 29–32. — I. Cvitan: Olga Maruševski – bibliografija. Ibid., str. 33–37. — (O knj. Iz zagrebačke spomeničke baštine): Vijenac, 14(2006) 320, str. 5. — M. Jurišić, Večernji list, 46(2006) 5. XI, str. 39. — S. Knežević, Kvartal, 3(2006) 4, str. 34–37. — I. Škrabalo: Dvanaest filmskih portreta. Zagreb 2006, 234–235. — (Nekrolozi): Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 31–32(2007–08) str. 277; Jutarnji list, 11(2008) 4. XII, str. 43; Novi list, 62(2008) 3. XII, str. 22. — B. Hlevnjak, Hrvatsko slovo, 14(2008) 712, str. 18. — D. Jendrić, Večernji list, 49(2008) 4. XII, str. 18. — I. Kraševac, Peristil, 2008, 51, str. 218–219. — T. Maroević, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 2008, 32, str. 7–8. — M. Roščić, Kaj, 41(2008) 6, str. 115–120. — B. Vujanović, Vjesnik, 69(2008) 3. XII, str. 33.
 
Ana Šeparović (2016)