Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

MAJCEN, Juraj (Gjuro), matematičar (Zagreb, 18. I. 1875 — Zagreb, 1. II. 1924). Gimnaziju završio 1891. u Zagrebu, studij matematike i nacrtne geometrije 1895. na Tehničkoj visokoj školi u Beču, gdje je 1896. položio profesorski ispit. Na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu doktorirao 1899. tezom O nekojim projektivnim svojstvima paraboličkog cilindroida (Zagreb 1899). Gimnazijski profesor u Osijeku 1896–1901. i Zagrebu 1901–05. God. 1900. habilitirao se na Mudroslovnom fakultetu, a 1901. počeo predavati; docent od 1905, izvanredni profesor od 1911. i redoviti od 1913 (predstojnik katedre za geometriju i geometrijskoga seminara 1911–24, dekan 1917/18). Redoviti član JAZU od 1909 (gospodarski tajnik 1916–22) i Češke akademije znanosti i umjetnosti od 1920. Promicatelj je i pokretač novih shvaćanja u matematici. Većinom primjenjujući sintetičku metodu, ponajviše se bavio ravninskim i prostornim krivuljama, općim plohama, problemima prostorne i nacrtne geometrije te geometrijskim rješenjima statičkih problema, pa ga se drži utemeljiteljem posebne geometrijske škole. Ističu se postupci za grafičko izvođenje krivulja viših redova (O novoj vrsti kvadratskih transformacija. Rad JAZU, 1902, 151) te uvođenje novoga pravčastoga kompleksa (O jednoj posebnoj vrsti kubičnoga kompleksa. Ibid., 1903, 155), poslije nazvanoga Majcenov kompleks. Primijenivši centralnu projekciju u grafičkim rješenjima predočivanja četverodimenzionalnoga prostora, raspravio je i njegove filozofske implikacije, a upućivao je i na značenje n-dimenzionalnih prostora za razvoj matematike (Prilog centralnoj projekciji prostora sa četiri dimenzije. Ibid., 1906, 165; Temelji hipoteza i matematičkih metoda za geometriju prostora sa četiri dimensije i više njih. Ibid., 1910, 181). Bavio se i poviješću matematičkih znanosti. Proučavajući djelo M. Getaldića, donio je cjelovitu matematičku analizu njegovih rezultata s prijevodom rješenja (Spis Marina Getaldića Dubrovčanina o paraboli i paraboličkim zrcalima, g. 1603. Ibid., 1920, 223), a napisao je i iscrpnu studiju o razmatranjima krivulja drugoga reda R. J. Boškovića (Matematički rad Boškovićev II. dio. Ibid., 1921, 225). Objavljivao je i u izdanjima Nastavni vjesnik (1897–1924; urednik matematičko-prirodoslovnoga područja 1905–07), Zeitschrift für das Realschulwesen (Beč 1898), Rad JAZU (1899–1902, 1904–09, 1911–16, 1919), Zeitschrift für mathematischen und naturwissenschaftlichen Unterricht (Leipzig 1900–01), Archiv der Mathematik und Physik (Leipzig 1901–03, 1907), L’Enseignement mathematique (Ženeva 1901, 1905, 1907, 1911), Nouvelles annales de mathématiques (Pariz 1903), Mathesis (Liège 1904), Monatshefte für Mathematik und Physik (Beč 1904, 1911), Jahresbericht der Deutschen Mathematiker-Vereinigung (Leipzig 1905), Sitzungsberichte der Kaiserlichen Akademie der Wissenschaften (Beč 1908, 1910, 1912), Školski vjesnik (1908), Glas SKA (Beograd 1910, 1912, 1922), Verhandelingen der Koninklijke Akademie van Wetenschappen (Amsterdam 1911), Věstník Královské české společnosti nauk (Prag 1911), Zeitschrift für Mathematik und Physik (Leipzig 1912), Giornale di matematiche di Battaglini (Napulj 1914), Rozpravy České akademie císaře Františka Josefa pro vědy, slovesnost a umění (Prag 1915; Rozpravy České akademie věd a umění, 1922), Agramer Tagblatt (1917, 1920), Ljetopis JAZU (1918–20), Jugoslavenska obnova–njiva (Jugoslavenska njiva, 1920–22) i Spomenica pedesetogodišnjice profesorskog rada S. M. Lozanića (Beograd 1922). Pridonio je preustroju nastave geometrije u srednjim školama, promicao njezinu snažniju povezanost s visokim školstvom, držao javna predavanja te sastavio udžbenike i priručnike Mnogoplošci (Osijek 1901), Analitička geometrija u ravnini (Zagreb 1909), Osnove deskriptivne geometrije za srednjoškolske kandidate matematike (Zagreb 1913), Mjerstveno crtanje za IV. razred realnih gimnazija (Zagreb 1917, 19202), Osnove nauka o projiciranju za IV. razred gimnazija (Zagreb 1918), Upute za izvođenje geometrijskih crteža (Zagreb 1918), Opisno mjerstvo (deskriptivna geometrija) za V–VIII. razreda realnih gimnazija (Zagreb 1919, 19212), Geometrija za više razrede srednjih učilišta (goniometrija, trigonometrija i analitička geometrija) (Zagreb 1920, 19232) i, prema O. Schlömilchu, Logaritmičke tablice (Zagreb 1919, više od 50 izd. do 2008; od 1948. pod naslovom Logaritamske tablice; Beograd 1951, Maribor 1966, Skoplje 1981, Priština 1989, Novi Sad 1999). Pokrenuo je i uređivao Prirodoslovna istraživanja Hrvatske i Slavonije (1913–17) i Izvješća o raspravama Matematičko-prirodoslovnoga razreda JAZU (1914–20) te bio urednik izdanja Revue semestrielle des publications mathématiques (Amsterdam 1914). U režimskom je tisku u doba namjesnika J. Demetrovića napadan zbog protivljenja imenovanju sveučilišnih nastavnika mimo prijedloga profesorskoga zbora, o čem je s A. Bazalom i dr. objavio knjižicu Sveučilište i politika (Zagreb 1923). Njegova pisma V. Varićaku i V. Mažuraniću čuvaju se u NSK.

LIT.: P. Nenin: (O knj. Osnove deskriptivne geometrije). Nastavni vjesnik, 21(1912–13) 7, str. 530–532. — J. Božičević: Neki izvodi za Majcenovu krivulju 3. reda, koja je projekcija jedne cirkularne kubične elipse. Rad JAZU, 1916, 215, str. 49–54. — (O knj. Mjerstveno crtanje): M. Kiseljak, Nastavni vjesnik, 26(1917–18) 2, str. 106–108. — R. Cesarec, Ibid., 27(1918–19) 1, str. 28–39. — (O knj. Osnove nauka o projiciranju): R. Cesarec, Nastavni vjesnik, 27(1918–19) 6, str. 307–309. — Ž. Marković, Ibid., 3, str. 165–167. — (O knj. Geometrija za više razrede srednjih učilišta): J. Justinijanović, Nastavni vjesnik, 28(1919–20) 9/10, str. 444–448. — B. Brixy (B. B.), Ibid., 29(1920–21) 5/6, str. 248–251. — B. Truhelka: Spis Marina Getaldića Dubrovčanina o paraboli i paraboličkim zrcalima. Jugoslavenska obnova–njiva, 4(1920) 39, str. 767–768. — M. Milanković: (O knj. Opisno mjerstvo). Prosvetni glasnik (Beograd), 38(1921) 2, str. 112–113. — E. Verlić: Matematički rad Boškovićev II. dio. Nastavni vjesnik, 30(1921–22) 5/6, str. 264–266. — B. Vodnik (Čort.): Djuka paša II. Pokret, 3(1923) 4. IV, str. 2. — Priča se. Ibid., 14. IV, str. 2. — (Nekrolozi): J. Božičević, Nastavni vjesnik, 32(1924) str. 289–292. — V. Varićak, Ljetopis JAZU, 1924–25, 39, str. 244–253. — V. Niče: (Uz 20. obljetnicu smrti). Nova Hrvatska, 3(1944) 30. I, str. 7. — R. Cesarec: O 75-godišnjici rođenja dra Jurja Majcena. Glasnik matematičko-fizički i astronomski, 5(1950) 4/5, str. 204–213. — V. Niče: Juraj Majcen (s bibliografijom). Rad JAZU, 1963, 325, str. 49–94. — Isti: Dopunski prilozi Majcenovom kubičnom kompleksu. Ibid., str. 119–125. — O. Bottema: Der Majcensche Strahlenkomplex. Glasnik matematički, 1(1966) 1, str. 103–108. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 2. Zagreb 1969, 291. — M. Vučkić: Nastavni i znanstveni rad na području matematičkih znanosti na Mudroslovnom, Filozofskom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju 1876–1976. U: Stogodišnjica nastave i organiziranog znanstvenog rada iz područja matematičkih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Zagreb 1977, 16–19. — Ž. Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, 1–2. Zagreb 1982. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — Ž. Dadić: Egzaktne znanosti u Hrvata u doba kulturnog i znanstvenog preporoda (1835–1900). Zagreb 2010. — Isti: Egzaktne znanosti u Hrvatskoj u ozračju politike i ideologije (1900–1960). Zagreb 2010. — M. Borić: Getaldić, Descartes i analitička geometrija. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 38(2012) 2, str. 168, 172, 195.
 
Redakcija (2017)