Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

LOVRAK, Mato, književnik i pedagoški pisac (Veliki Grđevac, 8. III. 1899 — Zagreb, 13. III. 1974). Učiteljsku školu završio u Zagrebu 1919. Učiteljevao u Kutini 1919–20, Ilovskom Klokočevcu 1920–21, Velikom Grđevcu 1921–26, Velikim Zdencima 1926–34, Zagrebu 1934–41, Topuskom 1941–42. te u Zagrebu do umirovljenja 1954. Prvom zbirkom pripovijedaka Slatki potok (1930) najavio je glavna obilježja svoje proze za djecu: socijalnu angažiranost, zaokupljenost lokalnom zajednicom i pustolovinu u središtu fabule. Njegovi kratki romani Družba Pere Kvržice (1933) i Deca Velikog Sela (1933; Vlak u snijegu, 1946), potaknuti događajima u kojima je sudjelovao sa svojim učenicima, drže se začetkom hrvatskoga realističkoga romana za djecu. Spojivši socijalnu analizu hrvatskoga sela između dvaju svjetskih ratova s humoristički sažetim pripovjednim izričajem, prvi je u hrvatskoj književnosti u romaneskni žanr uveo seosku djecu kao glavne protagoniste i dječji kolektiv kao pokretač društvenom zbiljom uvjetovanoga zbivanja. Svjedočeći socijalnomu raslojavanju koje je prouzročilo antagonizam među djecom, s pomoću sižea akcijskoga romana lika u pripovijestima Divlji dječak (1934), Doka Bedaković (1938), Njegova malenkost Francek Drugi Hrabri (1938), Anka Brazilijanka (1939), Micek, Mucek i Dedek (1939), Srećna zemlja (1940), Prijatelji (1941) i Prozor do vrta (1955) oblikovao je dječje likove kojih je postupanje uvjetovano društvenim statusom te osjećajem za pravdu i dobrobit kolektiva, stvorivši pripovjedni okvir idealiziranoga realizma, koji je nakon II. svjetskoga rata postao dominantnom poetičkom paradigmom u hrvatskoj prozi za djecu. Unatoč detekcijskoj fabuli i psihološki razrađenim pozitivnim junacima koji nehotice razrješuju društvenu nepravdu, manje uspjelima, pa i odveć tendencioznima drže se djela o gradskoj djeci, romani Neprijatelj br. 1 (1938) i Dječak konzul (1954) te zbirke pripovijedaka Naši dječaci (1954), Dobra oluja (1959), Putovanje od 35 koraka (1963) i Katićev dom (1964). Učiteljskim iskustvom nadahnuti su romani Tri dana života (1957), jedno od najuspjelijih djela socijalne književnosti za djecu, zapravo Lovrakov školski dnevnik, koji kroz nesretnu sudbinu učitelja daje autentičnu sliku hrvatskoga društva u pol. 1930-ih, i Devetorica hrabrih (1958), tematski srodan romanu Vlak u snijegu. U djelima za odrasle, pripovijesti iz ratnoga Zagreba Dijamant u trbuhu (1951) i autobiografskoj trilogiji o odrastanju i školovanju Slamnati krovovi (1963), Gimnazijalac (1969) i Preparandist (1972), nije dosegnuo estetsku razinu romana za djecu. Vjeran socijalnoj orijentaciji, pisao je i romane za mladež, među kojima se dinamičnom fabulom, komunikativnim jezgrovitim izrazom i umjerenom didaktičnošću izdvajaju Iskrica (1958), Zeleni otok (1961), U mraku (1964) i Andrija Jug i svijet danas (1967). Objavljivao je i metodičke članke te napise iz školske prakse (Literatura za djecu i savremena pedagogija. Učitelj, Beograd 1934–35, 4; Prilozi iz školskoga života. Ibid., 1935–36, 8–9), posebno o kazalištu (Dječje kazalište. Savremena škola, 1929, 7–8; Reorganizirajmo naše dječje kazalište. 15 dana, 1933, 20; O glumljenju u narodnoj školi. Učitelj, 1936–37, 2), kratke priče za djecu i mladež, tzv. pedagoške pripovijesti (Bijela postelja. Vijenac, 1928, 7–8; Duško. Nova škola, 1929), ulomke iz romana i zapise sa školskih putovanja (Prvi put preko granice. Dom i škola, 1938–39, 1) te književne eseje (Kakvu literaturu želi omladina. Napredak, 1938, 10). Prilozi su mu tiskani i u Smilju (1924, 1927–30, 1934–36, 1938–43), Učitelju (1924–25, 1930–33), Uzgajatelju (1925–26), Napretku (1926–27, 1929, 1931, 1936, 1943), Narodnoj prosveti (Beograd 1926–27, 1932–34, 1938), Novom čovjeku (1926–27), Savremenoj školi (1930–31, 1934), Književnim novinama (1930–31), Domu i školi (1932–33, 1936–37), Srpskom književnom glasniku (Beograd 1933), Osvitu (1935–36), Savremenim pogledima (1935–36), Učiteljskoj riječi (1935) i Izrazu (1939–40), a u poraću se među ostalim javljao u Pedagoškom radu (1950–55), Radosti (1952–54, 1956–60, 1963–68), Vjesniku (1952–71), Bjelovarskom listu (1959, 1961, 1964, 1971, 1973–74), Modroj lasti (1961), Republici (1961, 1969) i Školskim novinama, gdje mu je 1973. u dijelovima izlazio roman Uzvišeno zvanje (cjelovito izd. 2011), nastavak ranije autobiografske trilogije. Objelodanio i metodičke knjižice Iz škole »ljepšega« (Virovitica 1924) i O uvježbavanju dječjih priredaba (Zagreb 1950). Zastupljen je u sarajevskim izdanjima Dječji pisci o sebi (1963) i 12 jednočinki (1965) i zagrebačkima Čitanka iz dječje književnosti (1980), Hrvatska kratka priča (1994), Primjeri iz dječje književnosti (1996), Autobiografije hrvatskih pisaca (1997) i Kazališni vrtuljak (1997) te prevođen među ostalim na češki, esperanto, mađarski, makedonski, njemački, poljski, slovački i slovenski jezik. Uprizorena su mu djela Micek, Mucek i Dedek (HNK u Zagrebu 1941), igrokaz Goran (Hrvatsko državno kazalište u Banjoj Luci 1942), Družba Pere Kvržice (HNK u Osijeku 1947, Zagrebačko kazalište mladih 1953, Narodno kazalište »August Cesarec« u Varaždinu 1969) i Vlak u snijegu (Zagrebačko kazalište mladih 1950, dramatizacija Đurđica Dević), a prema romanima snimljeni su igrani filmovi Družba Pere Kvržice (1970, V. Tadej), Vlak u snijegu (1976, M. Relja) i Anka (2017, D. Aćimović) te na HRT kratki film Potraga za mlinom (1999, Vlatka Vorkapić). Od 1988. u Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture, u okviru kojih se od 1993. dodjeljuje Nagrada »Mato Lovrak« za najbolji roman za djecu. Njegova se ostavština – iz koje su tiskana sjećanja Pero Kvržica među ljudima (Zagreb 2014) – čuva u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu.

DJELA (izbor): Slatki potok i druge priče za djecu. Zagreb 1930. — Deca Velikog Sela. Beograd 1933 (češki prijevod Praha 1935); izmijenjeno izd. Vlak u snijegu. Zagreb 1946. — Družba Pere Kvržice. Zagreb 1933. — Divlji dječak. Zagreb (1934). — Doka Bedaković. Zagreb 1938. — Neprijatelj br. 1. Beograd 1938, Zagreb 1952. — Njegova malenkost Francek Drugi Hrabri. Zagreb 1938. — Anka Brazilijanka. Zagreb 1939. — Micek, Mucek i Dedek. Zagreb 1939. — Srećna zemlja. Novi Sad 1940. — Prijatelji. Beograd 1941, Zagreb 1946. — Dijamant u trbuhu. Zagreb 1951. — Dječak konzul. Sarajevo 1954. — Naši dječaci. Beograd 1954. — Prozor do vrta. Sarajevo 1955. — Tri dana života. Zagreb 1957. — Devetorica hrabrih. Zagreb 1958. — Iskrica. Beograd 1958, Zagreb 1964. — Dobra oluja i druge priče. Beograd 1959, Zagreb 1964. — Zeleni otok. Zagreb 1961. — Putovanje od 35 koraka. Zagreb 1963. — Slamnati krovovi. Zagreb 1963. — Katićev dom. Sarajevo 1964. — Sabrana djela, 1–15. Zagreb 1964. — U mraku. Zagreb 1964. — Andrija Jug i svijet danas. Zagreb 1967. — Gimnazijalac. Zagreb 1969. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 98. Zagreb 1971. — Preparandist. Zagreb 1972. — Uzvišeno zvanje. Zagreb 2011.
 
LIT.: V. Cvitan: Dva odlična dječja romana domaćeg pisca. Dom i škola, 3(1933–34) 6, str. 76. — V. Peroš: Hrvatska dječja književnost. Obitelj, 9(1937) 11, str. 206–208. — D. Franković: (O knj. Tri dana života). Pedagoški rad, 13(1958) 3/4, str. 154–156. — D. Oblak: Realizam za djecu. Republika, 14(1958) 10, str. 1–3. — D. Franković: Uz 60-godišnjicu života i rada Mate Lovraka. Pedagoški rad, 14(1959) 3/4, str. 151–152. — G. Krklec: Predgovor. U: Putovanje od 35 koraka. Zagreb 1963. — D. Car: Mato Lovrak i junaci njegovih omladinskih proza. Umjetnost i dijete, 1(1969) 2, str. 7–12. — V. Gliha Selan: Ilustracije u djelima Mate Lovraka. Ibid., str. 13–18. — V. Popović: Mato Lovrak. U: Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 98. Zagreb 1971, 347–362. — S. Korać: Hrvatski roman između dva rata 1914–1941. Rad JAZU, 1972, 362, str. 639–640. — D. Cvitan: Hedonistička pedagogija u djelu Mate Lovraka. Umjetnost i dijete, 5(1973) 26, str. 22–24. — N. Fabrio: Socijalni utopizam u romanima za djecu Mate Lovraka. Ibid., str. 25–30. — D. Jelčić: Ispovjedna trilogija Mate Lovraka. Ibid., str. 31–36. — T. Podrug: (O knj. Preparandist). Republika, 29(1973) 9, str. 961–962. — (Nekrolozi): M. Gabelica, Pedagoški rad, 29(1974) 3/4, str. 178–180. — V. Tenžera, Vjesnik, 35(1974) 14. III, str. 4. — I. Zalar: Dječji roman u hrvatskoj književnosti. Zagreb 1978. — M. Idrizović: Hrvatska književnost za djecu. Zagreb 1984. — Lj. Spasić: Lovrak, Mato (s potpunijim popisom suradnje, kritičkih osvrta i prijevoda). Leksikon pisaca Jugoslavije, 3. Novi Sad 1987. — I. Balaško: Mato Lovrak u svom zavičaju. Umjetnost i dijete, 21(1989) 5, str. 331–338. — M. Crnković: Lovrakovi dječaci s »kvržicom«. Ibid., str. 323–329. — B. Pilaš: S Lovrakom i njegovim djelom. Suvremena metodika nastave hrvatskog ili srpskog jezika, 14(1989) 4, str. 205–210. — J. Skok: Mato Lovrak i hrvatska književna tradicija. Umjetnost i dijete, 21(1989) 5, str. 299–308. — I. Zalar: Uloga i značenje Mate Lovraka u razvitku hrvatskog dječjeg romana. Ibid., str. 309–315. — Repertoar hrvatskih kazališta, 1–3. Zagreb 1990–2002. — D. Težak: Hrvatska poratna dječja priča. Zagreb 1991. — Ista: Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice. Zagreb 1993. — M. Taritaš: Lovrakovi igrokazi. Umjetnost i dijete, 26(1994) 5/6, str. 279–283. — I. Zalar: Dosadašnja kritička prosudba Lovrakova književnog djela. Ibid., str. 271–277. — S. Hranjec: Hrvatski dječji roman. Zagreb 1998. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb 1998. — D. Lončar: O bitnim posrednicima u recepciji romana Mate Lovraka. Bjelovarski učitelj, 8(1999) 2/3, str. 65–69. — I. Pejić: Lovrakova prva tiskana knjiga. Hrvatsko slovo, 5(1999) 220, str. 2. — Mato Lovrak u hrvatskoj školi (zbornik s potpunijom bibliografijom). Bjelovar 2000. — D. Zima: Dječji roman tridesetih godina. Umjetnost riječi, 45(2001) 3/4, str. 251–266. — M. Crnković i D. Težak: Povijest hrvatske dječje književnosti. Zagreb 2002. — Interpretacije, stvaranje i timsko učenje (zbornik). Bjelovar 2005. — B. Majhut: Pustolov, siroče i dječja družba. Zagreb 2005. — Š. Batinić i S. Gaćina Škalamera: Ostavština Mate Lovraka u Hrvatskom školskom muzeju. Muzeologija, 2006–07, 43/44, str. 149–162. — B. Majhut: Fantastika u ranim dječjim romanima Mate Lovraka. Učitelj, 6(2006) str. 7–28. — Svitanja i sutoni. Hercegovac 2011. — D. Zima: Kraći ljudi. Zagreb 2011. — M. Kolar-Dimitrijević: Tragovi vremena u djelima Mate Lovraka. Zagreb—Bjelovar 2012. — S. Lovrić: Popularni mediji u djelima Mate Lovraka iz tridesetih godina 20. stoljeća. Bjelovarski učitelj, 17(2012) 1/2, str. 31–38. — J. Brala Mudrovčić i N. Pavličić: Romani Mate Lovraka u lektiri za razrednu nastavu. Magistra Iadertina, 9(2014) 1, str. 163–178. — I. Biškić: Filmske ekranizacije Lovrakovih i Kušanovih dječjih romana. Hrvatski, 13(2015) 1, str. 9–23. — M. Hameršak i D. Zima: Uvod u dječju književnost. Zagreb 2015. — S. Lovrić Kralj: Stvaranje tridesetih nakon 1945: Lovrakovo doba. Detinjstvo (Novi Sad), 41(2015) 3, str. 11–24.
 
Tea Rogić Musa (2017)