LUKOVIĆ, Niko

LUKOVIĆ, Niko, povjesničar (Prčanj, 21. III. 1887 — Kotor, 15. II. 1970). Klasičnu gimnaziju završio u Kotoru 1906, Visoku bogoslovnu školu u Zadru 1910, kad je i zaređen za svećenika. Od 1910. do kraja života župnik u Prčanju; kanonik Kotorskoga kaptola od 1933. Za I. svjetskoga rata zagovornik južnoslavenske države, za II. svjetskoga rata protivnik talijanske okupacije i suradnik partizana, vijećnik na III. zasjedanju AVNOJ-a i u Ustavotvornoj skupštini DFJ 1945. te zastupnik u Narodnoj skupštini NR Crne Gore 1946–54. Djelatan u kulturno-prosvjetnom životu Boke kotorske – suosnivač Prosvjetnoga društva Lisinski 1920. i Turističkoga društva Markov rt 1925, stalne muzejske zbirke Bokeljske mornarice 1938 (osnova za Pomorski muzej u Kotoru) i DA u Kotoru 1949 – te kao skupljač narodnoga i umjetničkoga blaga, kojim je navlastito opremio župnu crkvu u Prčanju. Istraživao je mnogobrojne teme iz prošlosti Boke (Narodni list, 1913; List Dubrovačke biskupije, 1921; Novo doba, 1924; Glas Boke, GB, 1933–40; Glasnik Narodnog univerziteta Boke kotorske, GNUBK, 1934–35, 1937–39; Naši gradovi na moru, 1934; Zetski glasnik, Cetinje 1937; Hrvatska straža, 1940; Omladinski pokret, Cetinje 1947; Pobjeda, Cetinje 1947, 1950, 1952, Titograd 1960, 1962–63, 1969; Prosvjetni rad, Cetinje 1950; Stvaranje, Cetinje 1952; Istorijski zapisi, Cetinje 1953; Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, GPMK, 1957–58, 1960, 1963–64, 1968–69; Boka, 1959–62; Pomorstvo, 1959; Naše novine, 1963–64, 1966, 1968; Politika, Beograd 1967), poglavito pomorstvo (Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki kotorskoj. Beograd 1930; GPMK, 1955, 1959, 1962) i političku povijest XIX. i prve pol. XX. st. (Smotra dalmatinska, 1915; Istorijski zapisi, 1948; GPMK, 1952; 12 vjekova Bokeljske mornarice. Beograd 1972). Kulturno-umjetničke znamenitosti opisao je u knjizi Boka kotorska (1951), istoimenom vodiču (Kotor 1953) i brošuri Kotor u doba humanizma i renesanse (Kotor 1934). Pridonio je istraživanju povijesti Prčanja, o čem je napisao knjigu (1937) te priloge u periodicima i zbornicima GB (1934), Nova Evropa (1934), Zetski glasnik (1938), Istorijski zapisi (1948), GPMK (1956, 1960, 1967, 1969), Naše more (1958) i Pomorski zbornik (Zagreb 1962), a osobitu je pozornost posvetio tamošnjoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije (Spomen crta prigodom posvećenja novog župskog hrama u Prčanju. Kotor 1913; GNUBK, 1935–36; GB, 1937, 1939; Bogorodičin hram, 1965) i štovanju Majke Božje (Zvijezda mora, 1931). Objavio je hagiografije Ozane Kotorske (1928; GB, 1940) i Ane Marije Marović (Hrvatska straža, 1932; GB, 1935; Ana Marija Marović. Kotor 1963), molitvenik Vjenčić blažene Ozane (Kotor 1932), pisao o pjesniku N. Lukoviću (Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1928; Večernja pošta, 1929; GB, 1933), I. Visinu (Jadranska straža, 1929; GB, 1934, 1939; Pomorstvo, 1947; Boka, 1959), A. V. Lukoviću (GB, 1934; Pomorstvo, 1956), A. Paltašiću (GB, 1934), J. Đuroviću (Zetski glasnik, 1938; Stvaranje, 1952; Pomorski zbornik, 1963), M. Martinoviću (GPMK, 1953) i N. Lazariju (Naše more, 1970), o djelu T. Kokolje (GNUBK, 1935; Bocche di Cattaro, 1941; Boka, 1960; GPMK, 1962) i slikarstvu Boke (GB, 1933, 1938–40; 800 godina katedrale Sv. Tripuna u Kotoru. Kotor 1966; Pobjeda, 1967; GPMK, 1968; Kotor. Zagreb 1970). Javio se i dojmovima s plovidbe (Hagia Sophia. Kotor 1938; GB, 1940), surađivao u Enciklopediji Jugoslavije i Pomorskoj enciklopediji LZ. Radovi koje je objavio u GPMK tiskani su i skupno (2017). Ukupnim prinosom zaslužan je za neke od temeljnih spoznaja o prošlosti Boke kotorske.