LORKOVIĆ, Mladen
traži dalje ...LORKOVIĆ, Mladen, političar (Zagreb, 1. III. 1909 — Lepoglava, IV? 1945). Sin političara Ivana, brat biologa Zdravka, kemijskoga inženjera Radoslava i političara Blaža, unuk ekonomskoga pisca Blaža i veterinara i liječnika R. Krištofa, nećak gospodarstvenika M. Krištofa. U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1928, u Berlinu doktorirao pravo tezom Die Entstehung des Staates der Serben, Kroaten und Slowenen 1938. Član GO udruge Hrvatska mladica i suradnik istoimenoga lista 1928, više puta uhićivan zbog nacionalističkih stajališta od 1929, bio supotpisnik apela hrvatskih sveučilištaraca svjetskoj javnosti u povodu ubojstva M. Šufflaya (tiskano u Berlinu 1931). Pristavši uz ustaški pokret, formalno mu je pristupio u listopadu 1934. te postao povjerenikom A. Pavelića za Njemačku. Javljao se u ustaškim publikacijama Grič (Beč) i Croatiapress (Berlin). Iz Berlina se 1937. preselio u Budimpeštu i u rujnu 1939. vratio u Zagreb, gdje se angažirao u radu zadruge Uzdanica. Do kraja 1939. zauzimao se za dogovor s HSS. U knjizi Narod i zemlja Hrvata (Zagreb 1939, 1996², pretisak Split 2005; njem. prijevod Beč 1941; neka poglavlja prethodno skraćeno objavljena u Hrvatskoj reviji, 1938, 5, 7, 9–10; 1939, 2–3, 8) donio je pregled demografskoga razvoja Hrvata od XVIII. do XX. st. te, među ostalim, zastupao teze o iranskom podrijetlu Hrvata i hrvatstvu muslimana u BiH. U prosincu 1940. upućen na prisilni boravak u Lepoglavu i u veljači 1941. u logor Kruščicu kraj Travnika, odakle je na poč. travnja pobjegao u Zagreb. Supotpisao 5. travnja memorandum kojim se od Njemačke tražilo da prizna i podupre uspostavu hrvatske države. Nakon njezina proglašenja, u travnju imenovan državnim tajnikom i u lipnju ministrom u Ministarstvu vanjskih poslova, u lipnju potpisao pristupanje NDH Trojnomu savezu, a u studenom Antikominternskomu paktu. Zauzimao se za uspostavu hrvatske uprave u obalnom području pod talijanskom okupacijom, s talijanskim zapovjednicima pregovarao o razoružanju četnika. Na poč. 1943. predstavio je na vlastiti nalog sastavljenu tzv. Sivu knjigu o četničkim i partizanskim zločinima (govor tiskan u brošuri Odmetnička zvjerstva i pustošenja u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zagreb 1943) te vjerojatno bio autor dokumenta Spomenica Ministarstva vanjskih poslova o reokupaciji obalnog pojasa i četničkom pitanju. Na pritisak talijanskoga poslanika R. Casertana, u travnju je smijenjen i imenovan ministrom bez lisnice (zadužen uglavnom za poslove s njemačkom vojskom). Postajući sve kritičniji prema radikalnoj ustaškoj skupini (tzv. rasovi) i težeći za promjenama u ustroju oružanih snaga, stjecajem vanjskopolitičkih okolnosti i s Pavelićevom potporom u pol. 1943. pregovarao je s A. Košutićem, J. Torbarom i I. Farolfijem o uključenju HSS u vlast. Stvaranje koalicijske vlade uvjetovao je Pavelićevim ostankom na vlasti i očuvanjem saveza s Njemačkom, pa je Košutić potkraj rujna pregovore prekinuo. Istodobno je Lorković na poč. rujna, nakon imenovanja Vlade N. Mandića (koji se priključio pregovorima), tražio da ga Pavelić razriješi položaja, što nije prihvaćeno; u listopadu je imenovan ministrom unutarnjih poslova (potkraj travnja i na poč. svibnja 1944. istodobno bio i ministar vanjskih poslova). Obnovljenim pregovorima s HSS u ljeto 1944. pridružio se i ministar oružanih snaga A. Vokić. Lorković je u kolovozu Košutiću nudio da HSS preuzme vlast kako bi se sačuvala hrvatska država te s Farolfijem postignuo suglasnost o razoružanju Nijemaca i, u osnovi, nenasilnu prevratu koji bi na vlast doveo V. Mačeka. Pavelić – koji je 21. kolovoza obavijestio Nijemce o Lorkovićevim i Vokićevim aktivnostima – otklonio je 29. kolovoza njegovu ponudu da se povuče i na noćnoj ga sjednici Vlade 30. kolovoza zajedno s Vokićem smijenio. Lorković je te noći bio zatočen u svojem stanu i potom s Vokićem, pod optužbom za veleizdaju, izveden pred izvanredni ustaški sud, koji ih je osudio na oduzimanje čina i položaja te internaciju. Interniran je u Koprivnici i na poč. prosinca 1944. prebačen u zatvor u Lepoglavu, gdje je, vjerojatno potkraj travnja, ubijen. Napisao je knjižicu Das Recht der Makedonier auf Minderheitenschutz (Berlin 1934). Tiskani su mu govori Međunarodno politički položaj Hrvatske (Zagreb 1942) i Hrvatska u borbi protiv boljševizma (Zagreb 1944, i njem. prijevod; skraćeno izd. Pod jednom kapom. Sarajevo 1944), a surađivao je, među ostalim, u Hrvatskom narodu (1939–44) i knjizi Kroatien (Zagreb 1941). Potpisivao se i pseudonimom Junius.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
LORKOVIĆ, Mladen. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/11988>.