MALEZ, Mirko

MALEZ, Mirko, geolog, paleontolog i speleolog (Ivanec, 5. XI. 1924 — Zagreb, 23. VIII. 1990). Električarski i strojobravarski zanat završio 1943. u Hrvatskom rudarskom d. d. u Ivancu – kao polaznik varaždinske Rudarske nadzorničke škole mobiliziran 1945. u vojsku NDH, zarobljen te u Srbiji upućen na višemjesečni rad – gimnaziju 1948. u Varaždinu te studij geologije 1953. na PMF u Zagrebu, na kojem je 1963. doktorirao tezom Stratigrafska i paleontološka proučavanja diluvijalnog nalazišta u pećini Veternici (Medvednica). Još kao gimnazijalac sudjelovao u istraživanjima S. Vukovića na varaždinskom području, a za studija i u onima Komisije za naučno istraživanje krša JAZU (jame i špilje Učke, Ćićarije, Iža te Ugljana). U JAZU od 1953. asistent u kabinetu M. Salopeka odn. u 1955. osnovanoj Geološko-paleontološkoj zbirci i laboratoriju za krš (od 1974. Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara), od 1963. znanstveni suradnik, od 1965. viši znanstveni suradnik i od 1970. znanstveni savjetnik; voditelj i upravitelj Zavoda od 1974. te ravnatelj Istraživačkoga centra JAZU od 1978. do umirovljenja 1990. Redoviti član JAZU od 1979, dopisni Austrijske akademije znanosti od 1989. Studijski boravio u Libanonu, Egiptu, Tunisu, Maroku, Keniji, Tanzaniji, Zambiji i Kini. Izvanredni profesor na studiju geologije PMF u Zagrebu. Proučavajući geologiju kvartara, kvartarne i tercijarne kralježnjake, razvoj čovjeka te paleolitik i mezolitik u špiljama u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji, ostvario je rezultate svjetske razine i značenja. Opisao je periglacijalne pojave u pleistocenu Slavonije i prapor Savudrije, proučavao pojave ledenih klinova, krioturbacije, razvoj riječnih terasa te stratigrafiju i genezu kvartarnih naslaga u podzemnim prostorima. Posebice temeljito istražio kvartarne taložine u špiljama Veternici, Vindiji, Velikoj ili Mačkovoj pećini, Cerovačkim pećinama i Šandalji, otkrivši boravišta, skloništa i grobišta fosilnih ljudi te ostatke mnogih pleistocenskih sisavaca i ptica, pri čem se, uz determinaciju i taksonomiju, bavio i rasprostranjenošću i migracijama odn. mijenama u materijalnoj kulturi. Osobit međunarodni odjek imalo je njegovo otkriće ostataka kasnih neandertalaca u Vindiji 1974, koje je omogućilo usporedbu sa starijim ostatcima Hušnjakova (nadovezujući se na rad D. Gorjanovića Krambergera, proveo reviziju tamošnje stratigrafije i nalaza) te praćenje morfoloških mijena paleolitičkih ljudi, a iskopine su poslije poslužile i za prvu rekonstrukciju neandertalskoga genoma. Bavio se i genezom špilja, podzemnim i površinskim krškim pojavama te hidrologijom podzemlja. Uveo je moderni sustavni i interdisciplinarni pristup istraživanjima špiljskoga fenomena na hrvatskom kršu te ga se drži utemeljiteljem hrvatske speleopaleontologije i speleoarheologije. Radovi su mu objavljeni u periodicima Ljetopis JAZU (1951–74, 1987; urednik 1973–74), Geološki vjesnik (1954–60, 1964, 1967–68, 1974, 1987–89, 1991), Geografski glasnik (1955, 1968), Acta geologica (1956, 1960–61, 1965, 1975), Bulletin scientifique (1956–62, 1964–70, 1972–76), Krš Jugoslavije (1957, 1960, 1962, 1964, 1969–70, 1979, 1987), Palaeontologia Jugoslavica (1958, 1961, 1963–64, 1972, 1982, 1985, 1988; suurednik 1986–90), Quartär (Bonn 1958–59), Mammalia pleistocaenica (Brno 1960), Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu (1965, 1967–68, 1978, 1988–89), Eiszeitalter und Gegenwart (Öhringen 1966), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1966, 1973, 1979), Arheološki radovi i rasprave (1967–68, 1974), Arheološki vestnik (Ljubljana 1967), Rad JAZU (1967, 1971–72, 1975, 1979, 1983–84, 1986–88, 1990; urednik 1975, 1979, 1983–84, 1986–88, 1990), Radovi Centra za organizaciju naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima (1971, 1973), Wissenschaftliche Mitteilungen des Bosnisch-Herzegowinischen Landesmuseums (1971), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1971, 1983), Larus (1972–74, 1989–90), Jadranski zbornik (1973–75), Zbornik Historijskog arhiva u Karlovcu (1973), Acta carsologica (Ljubljana 1974), Liburnijske teme (1974, 1981), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1974), Izdanja Hrvatskog arheološkog društva (1975, 1978, 1981, 1987), Geološki glasnik (1976, 1987), Vjesnik Muzeja Požeške kotline (1977), Collegium antropologicum (1978, 1980, 1985), Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (1979–80), Current Anthropology (Chicago 1980), Naš krš (1980, 1985, 1988), Vijesti JAZU (1980, 1987–88), Acta Biokovica (1981), American Journal of Physical Anthropology (New York 1981, 1985), Zeitschrift für Archäologie (Berlin 1983), Beiträge zur Paläontologie von Österreich (Beč 1984), Paläontologische Zeitschrift (Stuttgart 1984, 1992), Požeški zbornik (1984), Anzeiger der Österreichischen Akademie der Wissenschaften. Mathematisch-naturwissenschaftliche Klasse (Beč 1985), Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin (1985), Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva (1986, 1988−89), Quartärpaläontologie (Berlin 1986), Zbornik Poreštine (1987), Radovi Zavoda za znanstveni rad JAZU Varaždin (1988), Géobios (Lyon 1989), Radovi Geoinstituta (Beograd 1989), Geologija (Ljubljana 1990), Spelaeologia Croatica (1990, pokretač i urednik) i Periodicum biologorum (1992), znanstveno-popularni članci u Omladini (Beograd 1946), Srednjoškolcu (1946–47), Varaždinskim vijestima (1946–48), Našim planinama (1950–53, 1955, 1963), Speleologu (1953–56, 1961–63; supokretač 1953), Prirodi (1955–58, 1965, 1976, 1984–86), Otkrićima (1956), Našem radu (1957), Zagorskom kolendaru (1959–60), Hrvatskom zagorju (1969), Otočkom ljetopisu Cres—Lošinj (1975), Lovačkom vjesniku (1984, 1986–88) i Proteusu (Ljubljana 1985–86, 1989–90). Prinosi su mu tiskani i u izdanjima Zaštita prirode u Hrvatskoj (Zagreb 1961), Scritti sul quaternario in onore di Angelo Pasa (Verona 1969), Adriatica praehistorica et antiqua (Zagreb 1970), Krapina 1899–1969 (Zagreb 1970; urednik), Catalogue of Fossil Hominids, 2 (London 1971), Požega 1227–1977 (Slavonska Požega 1977), Krapinski pračovjek i evolucija hominida (Zagreb 1978; urednik), Praistorija jugoslavenskih zemalja, 1 (Sarajevo 1979), Prethistorija (Zagreb 1980), Les premiers habitants de l’Europe (Pariz 1981), Zbornik radova o prirodoslovcu Ambrozu Haračiću (Zagreb 1981), Varaždinski zbornik (Varaždin 1983), Deveti jugoslavenski speleološki kongres (Zagreb 1984; urednik), Spomenica Hrvatskoga prirodoslovnog društva 1885–1985 (Zagreb 1985), Zbornik Ivana Rakovca (Ljubljana 1985), Dragutin Gorjanović-Kramberger (Spomenica preminulim akademicima, 1987, 42; urednik), Ornitologija u Hrvatskoj (Zagreb 1988) i Povijest Rijeke (Rijeka 1988) te u mnogim drugim zbornicima međunarodnih i domaćih skupova. Autor je knjižice Cerovačke pećine (Zagreb 1965), suradnik obaju izdanja Enciklopedije Jugoslavije i drugoga izdanja Šumarske enciklopedije LZ. Osmislio prvi postav Muzeja evolucije u Krapini (otvoreno 1971) te rekonstrukcije neandertalaca i životinja na tamošnjem nalazištu. Sudionik je epizode o Medvjeđoj pećini dokumentarne TV serije Tajne Jadrana (B. Knezoci, 1975). Bio predsjednik Hrvatskoga geološkoga društva 1966–68, suosnivač Speleološke sekcije Planinarskoga društva »Željezničar« u Zagrebu 1948 (počasni član od 1968) i Speleološkoga društva Hrvatske 1954 (predsjednik 1964–90, počasni član od 1984), počasni član Speleološkoga saveza Jugoslavije (1976) te član više inozemnih geoloških i paleontoloških društava. Dobio Nagradu »Ruđer Bošković« 1966. Po njem su nazvane fosilne vrste Dalmatichthys malezi, Ilyocypris malezi, Mimomys malezi i Vaccinites malezi. U organizaciji HAZU posvećeni su mu skupovi u Ivancu 2010 (prinosi u: Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 2011) i Zagrebu 2011.