Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

MAGAŠIĆ, Mauricije (Moro, Mavro), agronom i publicist (Rijeka, 22. IX. 1913 — Zagreb, 20. VII. 2009). Završio 1932. gimnaziju u Sušaku i 1937. studij na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je na Poljoprivrednom fakultetu doktorirao 1961. tezom Ekonomski značaj produktivnosti radnih procesa u stočarstvu (u proizvodnji mlijeka i u tovu goveda i svinja) društvenih proizvodnih poduzeća (tiskano 1962). U Zagrebu 1939–42. radio u Zavodu za bilinogojstvo, Gospodarskoj slozi, Odjelu za seljačko gospodarstvo Banovine Hrvatske i Ministarstvu seljačkog gospodarstva NDH; tajnik Hrvatskoga agronomskoga društva 1940–41. Pristupivši KP 1933, bio zatvaran (1934, 1935–36, 1939); surađivao u časopisu Izraz te pod skupnim pseudonimom Mato Blažević u brošuri Poljoprivreda u SSSR (Zagreb 1940, prošireno izd. Beograd 1940). Od 1941. član zagrebačkoga Mjesnoga komiteta SKOJ-a, u travnju 1942. prešao partizanima (komesar čete i bataljuna), kooptiran u slunjski Kotarski komitet KPH, od poč. 1943. u GŠH načelnik Glavne intendanture odn. Ekonomskoga odjela te od svibnja 1944. pomoćnik načelnika za vojnu pozadinu, od poč. 1945. u Beogradu načelnik Štaba Komande pozadine Povjereništva odn. Ministarstva narodne obrane (zaključno pukovnik) te 1946–50. pomoćnik ministra u saveznom Ministarstvu poljoprivrede (i šumarstva). Vijećnik ZAVNOH-a na svim zasjedanjima 1943–45. Od 1950. u Zagrebu, neko vrijeme načelnik u Zavodu za planiranje Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo odn. Državnoga sekretarijata za poslove narodne privrede NRH, 1954–56. zamjenik direktora PIK Belje (potaknuo sijanje visokoprinosnih talijanskih sorta pšenice), potom direktor Poslovnoga saveza za mehanizaciju i snabdijevanje poljoprivrede NRH te od 1960. sekretar Poljoprivredno-šumarske komore NRH; u Zagrebu 1963. suosnovao poduzeće Agroinženjering i u njem radio do umirovljenja 1969. Jedan od potpredsjednika Društva agronoma NRH 1950. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu predavao 1963–67. Baveći se različitim sastavnicama stočarske i ratarske proizvodnje (organizacija, mehanizacija, ulaganja, prinosi, prodaja), zauzimao se napose za podizanje velikih farma goveda i svinja te integraciju i kooperaciju na granskoj i regionalnoj razini. Objavio knjižicu Problemi daljnjeg prodiranja mehanizacije u poljoprivredi (Zagreb 1959), suautorsku knjigu (1978) te članke u periodicima Gospodarski glasnik (1941), Naprijed (1944, 1953), Poljoprivreda (Beograd 1949–50), Agronomski glasnik (1953, 1956–57, 1960, 1968, 1981), Gospodarski list (1954), Ekonomska politika (Beograd 1954, 1956), Vjesnik (1954, 1963), Bilten Stručnog udruženja poljoprivrednih proizvodnih poduzeća Hrvatske (Bilten Poljodobra, 1955–56, 1959, 1980), Glas rada (1956), Poljoprivreda (Beograd 1956), Privredni pregled (Beograd 1956), Naša zajednica (Beograd 1957), Zadružni radnik (1957–58, 1960), Stočarstvo (1961), Tribina Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (1967), Ekonomika poljoprivrede (Beograd 1972) i Prehrambeno-tehnološka revija (1974). Memoarski prilozi tiskani su mu u izdanjima Organizacija poljoprivrede u Narodnooslobodilačkoj borbi 1941–1945 (Zagreb 1955), Vojno-ekonomski pregled (Beograd 1960), Zbornik sjećanja Zagreb 1941–1945, 2 (Zagreb 1983), Revolucionarni omladinski pokret u Zagrebu 1941–1945, 1–2 (Zagreb 1984), ZAVNOH 1943–1944 (Karlovac 1990) i Bilten Židovske općine (1992). Napisao i knjige o povijesnoj i kulturnoj baštini Baške s okolicom (1999, 2003, 2006) te srodne priloge u Krčkom zborniku (1976, 1982; suurednik) i Biltenu Društva prijatelja bašćanskog područja u Rijeci (1989). — Supruga Anica, rođ. Rakar (Rakar-Magašić; 1914–2014), diplomirala je teorijsku matematiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1937. Pristupivši partizanima 1942, bila je članica Okružnoga komiteta KPH za Karlovac i Okružnoga komiteta Antifašističke fronte žena za Kordun te urednica glasila Riječ žene, od 1944. u Prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a. Nakon rata među ostalim ravnala Muzejom revolucije naroda Hrvatske i bila predsjednica Savjeta za kulturu (i nauku) NRH; članica CK SKH (1959–67) i Republičkoga vijeća Sabora (1963–67), djelovala i u GO SSRNH (1953–69) te bila birana u Saveznu skupštinu. Surađivala u izdanjima Zbornik sjećanja Zagreb 1941–1945, 2 (Zagreb 1983) i Pedagoški rad (1984), uredila knjigu Kumrovec (Kumrovec 1979).

DJELA: Ekonomika produktivnosti rada u stočarstvu (u proizvodnji mlijeka i u tovu goveda i svinja). Zagreb 1962. — Samoupravni razvitak agroindustrijskog kompleksa (suautor). Zagreb 1978. — Kaštel Baška i njegovo područje. Krk 1999. — Bašćanske besede. Baška 2003. — Bašćanski ribari (suautorica B. Marković-Randić). Rijeka 2006.
 
LIT.: Spomenica povodom 40-godišnjice Poljoprivrednog fakulteta 1919/20–1959/60. Zagreb 1960, 42, 78, 159–160, 162, 166–167. — ZAVNOH 1943, 1. Zagreb 1964. — M. Iveković: Hrvatska lijeva inteligencija 1918–1945, 2. Zagreb 1970. — Putovima Glavnog štaba Hrvatske. Zagreb 1976, 55. — Z. Kulundžić: Slavko Kolar i njegovo vrijeme. Zagreb 1977, 500. — V. Stipetić: (O knj. Samoupravni razvitak). Ekonomist (Beograd), 32(1979) 2, str. 288–290. — P. Strčić: Dr Mauricije Magašić. Krčki zbornik, 1982, 11, str. 362–366. — N. Rapajić i M. Kolar-Dimitrijević: Kongres privrednih stručnjaka Hrvatske. Zagreb 1985, 194–195. — F. Šatović: Jubilej Agronomskog glasnika. Agronomski glasnik, 50(1988) 6, str. 12–13, 18–19, 24, 71. — D. Munić: (O knj. Kaštel Baška). Rijeka, 4(1998–99) 1/2, str. 162. — A. Bozanić: Baška i bašćansko područje. Baška 2017, 163–164. — Anica. — ZAVNOH 1944, 2. Zagreb 1970. — Žene Hrvatske u narodnooslobodilačkoj borbi, 1–3. Zagreb 1955–1967. — Zapisnici Politbiroa Centralnoga komiteta Komunističke partije Hrvatske, 2, 4–6. Zagreb 2006–2019.
 
Boris Blažina (2019)