BARAČ, Josip

traži dalje ...

BARAČ, Josip, publicist i književnik (Split, 31. VIII 1871 — Split, 1. VI 1939). Talijansku osnovnu školu (1877–1882) i klasičnu gimnaziju (1882–1890) polazio je u rodnom gradu. Studirao je klasične jezike (1890–1895) u Zagrebu, Beču i Grazu. Bio je profesor na Klasičnoj gimnaziji u Splitu i kratkotrajno u Zadru (1909–1916), kamo je bio premješten po kazni zbog satire Pajacu. Za I svjetskog rata bio je zatvaran i interniran, a po svršetku rata ponovno predaje na Klasičnoj gimnaziji u Splitu. God. 1927. prisilno je umirovljen. Reaktiviran je 1930. te radi u Arheološkom muzeju u Splitu, gdje ga F. Bulić zapošljuje kao čitača starohrvatskih natpisa. Potkraj života bio je administrativni inspektor Ministarstva prosvjete. — B. je zarana počeo pisati o književnim i kulturno-povijesnim temama. Već kao student uređuje Spomenicu tridesetgodišnjice smrti hrvatskog pjesnika Luke Botića Spljećanina (Zagreb 1893). Dobro je poznavao rimsku klasičnu književnost, pisao o Tacitu, Horaciju Flaku, Vergiliju i dr. Na popularan način pisao je članke iz arheologije i povijesti u dnevnom tisku. Posebice se bavio prošlošću Splita i pratio suvremena kulturna zbivanja. Pokrenuo je akciju za gradnju gradske biblioteke u Splitu, a po smrti poklonio joj svoju knjižnicu s bogatom dalmaticom i filološkim priručnicima. Pisao je također pjesme i vrlo zapažene satire, najčešće pod pseudonimom Marul, katkada i Bepo Getar. Članke i pjesme objavljivao je u periodicima Satir (Zagreb 1901, 1902), Novi list (Sušak—Rijeka 1902, 1904), Crvena Hrvatska (1906), Hrvatsko pravo (1906), Hrvatstvo (1906), Narodni list (Zadar 1906, 1911, 1912, 1915, 1916, 1918), Sloboda (1909, 1911, 1912), Jug (1911), Hrvatska rieč (Šibenik 1912), Preporod (1911–1913), Brankovo kolo (1912), Hrvatska kruna (1912), Naš glas (1920), Novi list (Split 1920–1922), Duje Balavac (1921), Pučka prosvjeta (Split 1921–1932), Novo doba (Split 1927, 1929, 1932–1935, 1937–1939), Obzor (1930), Jugoslovenske pariske novine (1931), Jadranski dnevnik (1935, 1936), Duje Brbljavac (1937), Dom i svijet (1940), u Izvještaju C. k. velike realke u Splitu (1909/1910) te u Programu G. k. velike gimnazije u Zadru (1915/1916). — Sugrađani su ga cijenili kao temeljita poznavaoca povijesti i kulture Splita, a nakon Bulićeve smrti držan je najboljim gradskim vodičem. U Pučkoj prosvjeti (1922–1932) prevodio je La Fontainove basne.

DJELA: Hrvatske kolonije u Italiji. Smilje i bosilje po jezičnoj bašči. Split 1904. — U kolievci hrvatske povjestnice (u suradnji s I. Kržanićem). Zagreb 1907. — Sentina reipublicae. Split 1920. — Pogled u historiju Splita. Split 1922. — Peristilska kriza. Split (1929?). — Dioklecijanova palača (u suradnji s K. Tončićem). Split s. a.
 
LIT.: (Ivan Filipović): Spomenica 30-godišnjice smrti L. Botića. Književna smotra, 11(1893) 12, str. 93. — Antun Barač (Ante Split): Josip Barač, Hrvatske kolonije u Južnoj Italiji. Hrvatski branik, 12(1904) br. 79. — Milan Prelog (Dr. M. P-og.): U koljevci hrvatske povjesnice. Savremenik, 3(1908) 3, str. 183–184. — Nemile pojave. Sloboda (Split), 5(1909) br. 5. — Juraj Guić (JURG): Bepo Getar nec non Marul. Jadranska pošta, 3(1927) 516, str. 6. — Profesor Josip Barač. Pučka prosvjeta, 7(1927) 5, str. 72. — Oskar Borčić: Izjava prof. Barača o Tinu Ujeviću kao gimnazisti. Nedeljne ilustracije, 6(1930) 52, str. 24. — Paško Tomić: Našem jubilarcu prof. Josipu Baraču o 40-godišnjici nastavničkog rada. Novo doba (Split), 18(1935) 300, str. 35. — Prva autentična slika Marka Marulića djelo talijanskog slikara Botticellija. Prof. Josip Barač otkrio kopiju ove slike… Novosti, 30(1936) 339, str. 11. — Vinko Brajević: Profesor Josip Barač. Novo doba (Split), 22(1939) 127, str. 2. — Ante Ivačić: Prof. Josipu Baraču in memoriam. Glasnik Primorske banovine, 2(1939) 7, str. 130–131. — Filip Marušić Davidović: In memoriam ✝ profesoru J. Baraču. Novo doba (Split), 22(1939) 134, str. 10. — Hrvoje Morović: Povijest biblioteka u gradu Splitu, 1. Zagreb 1971. — Bibliografija rasprava i članaka JLZ, 4, 8, 12. Zagreb 1959, 1965, 1977. — Leksikon pisaca Jugoslavije, 1. Novi Sad 1972.
 
Anđelka Stipčević Despotović (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BARAČ, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1262>.