BAŠIĆ, Elly

BAŠIĆ, Elly, rođ. Lerch, glazbeni pedagog, (Zagreb, 3. IX 1908). Studirala je klavir, kompoziciju i dirigiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. God. 1929. osnovala je i vodila zajedno s Ivom Prišlinom eksperimentalnu Muzičku školu »Beethoven«, koja je kao niža i srednja škola djelovala do 1945. B. je jedna od začetnika Muzičke škole »Pavao Markovac«, gdje je predavala teoretske predmete i klavir (1945–1962). Uz to je držala predavanja i na Akademiji za kazališnu umjetnost (1950–1954). Od 1954. stalni je vanjski znanstveni suradnik Instituta za narodnu umjetnost (poslije Zavoda za istraživanje folklora Instituta za filologiju i folkloristiku) u Zagrebu. Od 1962. do 1973. radila je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu kao docent i pročelnik Teoretskog odsjeka. B. je idejni pokretač Funkcionalne muzičke škole u Zagrebu (1963). Održala je mnoga predavanja i seminare u zemlji i inozemstvu (o funkcionalnoj glazbenoj metodi, o dječjemu glazbenom izrazu, likovnom odrazu doživljaja glazbe, improvizaciji i kreativnosti, o muzikoterapiji, razvoju stvaralačkih sposobnosti kroz nastavu glazbe, o pokretu i glazbi, igri mašte kao djetetovoj potrebi i dr.). Autor je izložbe Muzički izraz djeteta (Ljubljana, Zagreb 1954, Beograd, Ženeva-UNESCO 1955, Bratislava 1967, Moskva 1970). Radila je i priloge za radio, TV i film, primjerice dokumentarac Mur Bur za Zagreb-film te seriju Dječja kreativnost I, II, III za RTV Sarajevo. U tijeku svoje dugogodišnje pedagoške djelatnosti izgradila je, polazeći od Tonika-Do metode, vlastiti način glazbenog odgoja — »funkcionalnu muzičku pedagogiju«, koja se temelji na osjećanju funkcionalnih tonalnih odnosa. Ta »funkcionalna metoda« obuhvaća osim intonacije, glazbeni odgoj povezan s likovnim i literarnim izrazom. Posebno je težište odgoja na dječjem stvaralaštvu, a osnovni je cilj postizanje optimalnih rezultata u glazbenom formiranju nadarenog i prosječnog djeteta. Radove je objavljivala u dnevnom tisku (1948–1962) te u časopisima: Muzička revija (1950), Muzičke novosti (1953), Delo (Beograd 1955), Žena (1957), Danas (1962), Svijet (1962), Umjetnost i dijete (1968, 1969, 1972, 1974, 1980), Bilten RTV Zagreb (1972), Muzika (1973), Musicotherapia (1980). Važniji su njezini radovi djelomice poznati i izvan granica naše zemlje: Brojalice – melografski problem dječjeg poetskog stvaralaštva (III kongres folklorista Jugoslavije, zbornik, Cetinje 1958), Dispozicije i razvojne mogućnosti dječje mašte kroz muziku (Igra mašta zbilja, zbornik, Šibenik 1975), Improvisation als schöpferische Mitteilung (u knjizi Wolfgang Stumme: Über Improvisation, Mainz 1975, B.21; to donosi i A. L.Ostrovskij u svojoj knjizi Muzykal’noe vospitanie v stranah socializma, Lenjingrad 1975), Pokret na glazbu – glazba pokreće (Anali Kliničke bolnice »Dr Mladen Stojanović«, 1979, XVIII/2), Igra mašte – djetetova je potreba (Naša škola, 1980, 7/8), Psihološka uvjetovanost funkcije brojalica i kreativni proboj metrike i forme standardne lirike (Umjetnost i dijete, 1981, 75).