BEDEKOVIĆ KOMORSKI, Benedikt

BEDEKOVIĆ KOMORSKI, Benedikt (Benko), senjsko-modruški biskup (Bedekovčina, 20. VIII 1667 — Senj, 14. I 1709). Sin je Gabrijela i Elizabete, rođ. Horvat. God. 1685. ušao je u zagrebačko sjemenište. Studij filozofije završio je u Beču, a teologiju i oba prava u Bologni. Nakon ređenja 1692. bio je župnik u Pušći, 1694. postaje zagrebački kanonik, 1695–1699. bio je rektor Hrvatskog zavoda u Bologni, a 1699. postao je katedralni arhiđakon i generalni vikar zagrebačkog biskupa Stjepana Seliščevića. Senjsko-modruškim biskupom imenovan je 1703, a posvećen 1704. Pokopan je u stolnoj crkvi u Senju. — B. je za svog biskupovanja imao sukoba i borbi s krajiškim časnicima koji su se miješali u crkvene poslove, kršili crkvena prava i povlastice te ograničavali biskupu prava kanonskih pohoda. Tek kad je Ratno vojno vijeće 1707. opomenulo kneza Coroninija da se ne miješa u crkvene poslove, mogao je B. pohoditi obje biskupije i 22. I 1708. izvijestiti Papu o stanju u njima. Zauzimao se kod vlade da kler dobije nagradu za svoj rad, a bio je i na čelu poslanstva koje je na Bečkom dvoru branilo prava senjskih građana. Radio je na sjedinjenju pravoslavnih i katolika. Veliku je brigu posvećivao misijama koje su u Lici i Krbavi imali kapucini; njima je u Karlobagu dao sagraditi samostan, a u Lici gostinjac. Dao je popraviti prezbiterij senjske katedrale, proširio je njezinu sakristiju, a pokraj crkve Sv. Marije od Arta postavio mramorni kip Sv. Ivana Nepomuka. Bio je ljubitelj knjiga pa je biskupskoj biblioteci ostavio dosta vrijednih primjeraka. Prilikom njegova biskupskog ređenja ispjevao je P. Ritter Vitezović prigodnu pjesmu Fatum et votum. Illmo. ac revmo. dno. Benedicto Bedekovitio de Komor, episcopi Senjensi et Corbaviensi dum consecrationis munus in basilica Zagrabiensi die IV mensis Maji a. s. 1704.