BELIĆ-LIGATIĆ, Juraj Antun

traži dalje ...

BELIĆ-LIGATIĆ, Juraj Antun, povijesni pisac (Bribir, oko 1763 — Bribir, poslije 1824). Kao »Liburnus Croata« učio je 1785/1786. filozofiju u Zagrebu, a bogosloviju vjerojatno u Senju. Krajem XVIII st. služio je kao vojni kapelan kod slunjske krajiške pukovnije karlovačkoga generalata u sjevernoj Italiji. Tamo je u Alessandriji dao 1795. tiskati dva Razgovora, jedan »od štime i uzvišenosti stališa vojničkoga«, a drugi »od osobite virnosti koju vojnik svojemu kralju dužan jest iskazati«. Kasnije odlazi za župnika u Cvitović, zatim u Brinje, a u Bribiru, gdje živi kao »pensionirani plovan brinjski«, piše 1824. opširnu kompilaciju Kratko ispisanje pomamne i kàrvotočne Francuzâ smutnje i prinevirnoga njihovoga odmetnuća od svojega zakonitoga kralja Ludovika XVI. … Iz različitih piscev uzeto i svojim vlašćim kod rvanjih očigledstvom zamerkano i u jedno složeno od Jurja Ligatića, bivšega mnogo godišća vojnikov od krajine karlovačke u latinskih etc. državah s Francuzim rvećih se kapelana, potom cvitkovićskoga i napokon brinjskoga plovana, vanka izdato 1824 (rukopis se nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, a našao ga je i objavio u Danici 1843. I. Kukuljević Sakcinski). U tom djelu, koje prati francusku povijest od Franaka (Kodolaha) do Napoleona, posebice se ističu njegove misli protiv revolucije i francuskoga »bezvjerstva« i slobodoumlja. Značajan je moto knjizi: »U naših knjigah povijest se ne nahodi«. Nažalost, francuska vladavina u Hrvatskoj i njegovi osobni doživljaji, kako stoji u dugom naslovu, našli su skromno mjesto u tom golemu djelu (od 419 str. folio formata). Da je djelo tiskano, i to u vrijeme kad je nastalo, »bio bi to najvažniji književni događaj u Hrvatskoj uoči preporoda« (Vodnik).

DJELA: Razgovor od shtima i uzvishenosti stalisha vojniechkoga, kojega Jurai Anton Bellich aliti Ligatich, duhovni pastir, sloxi. U gradu Alexandrii. Pritiskan s slovima Ignatia Vimercati 1795. — Razgovor drugi od osobite virnosti, koju vojnik svojemu kralju duxan jest iskazati. U gradu Alexandriji. Pritiskan s slovima Ignatia Vimercati 1795.
 
LIT.: Ivan Kukuljević Sakcinski: Put u Senj. Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, 9(1843) 47, str. 187. — Pavel Josef Šafařík: Geschichte der südslawischen Literatur, 2. Prag 1865, 85, 230. — Branko Vodnik (Branko Drechsler): Prilozi za povijest hrvatske književnosti. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1912, 7, str. 131–133.
 
Josip Bratulić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BELIĆ-LIGATIĆ, Juraj Antun. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1642>.