BELOŠEVIĆ, Janko

BELOŠEVIĆ, Janko, arheolog (Slatina kod Krapine, 5. X 1929). Osnovnu školu završio je u Petrovskom, a klasičnu gimnaziju (1951) i Filozofski fakultet (arheologija) u Zagrebu (1958). Od 1959. radi u Zadru, najprije kao kustos Arheološkog muzeja, gdje od 1961. vodi srednjovjekovni odjel; 1978/1979. bio je vršilac dužnosti upravitelja. God. 1968. magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru obranio je 1977. doktorsku disertaciju Problemi geneze i razvoja starohrvatske materijalne kulture s posebnim obzirom na rezultate istraživanja nekropola na području sjeverne Dalmacije. Od 1978. je znanstveni savjetnik, a 1979. postaje izvanredni profesor za srednjovjekovnu arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. B. se bavi proučavanjem materijalnih ostataka ranoga srednjeg vijeka na području Dalmacije. Iskapao je u nizu arheoloških lokaliteta u sjevernoj Dalmaciji (Kašić 1964/1965. i 1967; Radovin 1965; Stara Povljana 1968), te srednjovjekovne nekropole u Ljubomiru i Policama kod Trebinja 1968. Znanstveno su zanimljiva njegova istraživanja velike nekropole iz ranog srednjeg vijeka na lokalitetu Ždrijac u blizini Nina. Važnije su mu rasprave: Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Kašić kraj Zadra (Diadora, 1968, 4), Starohrvatska nekropola na Ždrijacu kod Nina (Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1970), Über einige Besonderheiten in der Entwicklung der slawischen Keramik auf dem Gebiete Dalmatiens (Balcanoslavica, 1975, 3). Ostale rezultate svojih istraživanja objelodanio je u stručnim periodicima: Diadora (1962, 1965, 1968, 1970, 1974. i 1976) i Balcanoslavica (1974). Surađuje i u međunarodnoj arheološkoj ediciji Inventaria archeologica (Beograd 1975, 20; 1980, 24; 1982, 28). Sudjelovao je u nizu nacionalnih i međunarodnih stručnih sastanaka (Varšava 1965, Mostar 1969, Berlin 1970; Zadar 1972, Prilep 1973). Suradnik je u vodičima Biograda, Nina i Zadra u izdanju Arheološkog muzeja Zadar.