BERSA, Vladimir
traži dalje ...BERSA, Vladimir (Vladoje), glazbenik (Zadar, 4. X 1864 — Zadar, 7. VII 1927). Sin Ivana. Poput braće Blagoja, Bruna i Josipa odgojen je u obitelji koja je uvelike zadužila hrvatsku umjetnost i kulturu. Srednju školu pohađao je u Dubrovniku, zatim studirao u Grazu pravo i privatno kod Adolfa Dopplera kompoziciju i instrumentaciju. Po svršetku studija djelovao je kao upravni činovnik u Zadru, Supetru i Splitu, baveći se uz to skladanjem, a 1906/1907. melografiranjem narodnih napjeva Dalmacije. Zanimalo ga je i drvorezbarstvo te ga je, nakon umirovljenja, neko vrijeme predavao u Srednjoj tehničkoj školi u Splitu. Umro je u Zadru, gdje je pokopan u obiteljskoj grobnici. — Bersin se skladateljski opus sastoji od solo-popijevaka, komornih i orkestralnih djela, skladbi duhovnog sadržaja i opera. Solo-popijevke su pisane na tekstove njemačkih (H. Heine, N. Lenau), talijanskih (A. Negri, M. Sarfatti, L. Stecchetti) i hrvatskih pjesnika (Đ. Arnold, J. Bersa, A. Harambašić, P. Preradović, M. Pucić i dr.) te našega narodnog pjesništva. U njima je B. postigao zamjeran stupanj stopljenosti riječi i tona (npr. Sunca, sunca). Među komornim radovima važniji su glasovirski trio, Novelette i Bagatelle za gudaći kvartet, Adagio za glasovirski kvintet te stanovit broj skladbi za glasovir. Među orkestralnim djelima ističe se simfonijska slika Marjan (sa stavcima Šuma se budi, Vilinsko kolo, Šuma u sunčanom žaru), izvedena 1921. prigodom svečanog otvorenja kazališta u Splitu. Crkvene su mu skladbe Missa, Requiem, Salmo e preludio, Miserere i dr. Posebno mjesto u Bersinu stvaralaštvu zauzimaju opere. Od četiri dovršene i prikazane, izrazito lirskog karaktera su Cvijeta (jednočinka izvedena u Splitu 10. V 1896. i Zagrebu 21. IV 1898), Andrija Čubranović (dvočinka izvedena u Zagrebu 10. XI 1900) i Mozartova smrt (jednočinka izvedena u Osijeku 5. VI 1975. i Zagrebu 10. XII 1975); sve tri su skladane na libreto brata Josipa. Jednočinka Komedijaš (Zagreb, 14. III 1916), nastala na skladateljev libreto prema kazališnom djelu M. Magrea, prožeta je verističkim obilježjima. Glasovirski izvadak prvog čina nedovršene (pete) opere Das Gastmahl zu Pavia (Gozba u Paviji) svojom se glazbenom ugođajnošću približava naglašenom ekspresionizmu glazbene drame Oganj brata Blagoja. Njegov melografski rad, potaknut nakanom austrijske vlade da u zborniku Das Volkslied in Österreich objavi narodne napjeve narodâ unutar granica carevine, obuhvaća više od 500 zapisa, načinjenih početkom XX st. u Dalmaciji. Iako danas ocijenjeni kao nepotpuni, dragocjeni su dokument glazbenog života pokrajine u XIX st. i potvrda Bersine glazbeničke svestranosti. Objavljeni su u ediciji Zbirka narodnih popievaka (iz Dalmacije) 1944. u redakciji B. Širole i V. Dukata.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
BERSA, Vladimir. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1838>.