BEZJAK, Maja

traži dalje ...

BEZJAK, Maja, rođ. Jurjević, plesačica klasičnog baleta, koreograf i kritičar (Zagreb, 18. VIII 1931). Gimnaziju i srednju muzičku školu završila je u Zagrebu (1949), zatim studira dvije godine glasovir na Muzičkoj akademiji, a od 1951, odlučivši se za balet, uči kod Milorada Jovanovića, Đurđe Đurđan i Octavija Cintolessija. Od 1955. članica je Baleta HNK, od 1959. solist; 1964. odlazi u Pariz i postaje solist trupe Ballet international de France pod vodstvom Janine Charrat i Milorada Miškovića, a 1967. vraća se u Zagreb te djeluje kao slobodni umjetnik. Na sceni zagrebačkog Baleta kreirala je naslovne uloge u baletima Pepeljuga (S. Prokofjev), Don Quichote (L. Minkus), Labuđe jezero (P. I. Čajkovski), Rapsodija (S. Rahmanjinov), Fantastična simfonija (H. Berlioz). U Parizu je, surađujući s koreografima J. Taras, S. Lifar, Charrat, plesala u baletima Orfej (W. Gluck), Izbor Parisa (H. Sauget) Suita u bijelom (E. Grieg), Poslijepodne jednog fauna (C. Debussy). Gostovala je u Italiji (Ballet di Roma), Nizozemskoj, Austriji, Grčkoj, Maroku, Tunisu, Belgiji i dr. Posvetivši se koreografiji postavila je 1969. na sceni HNK u Zagrebu balet Rapsodija (S. Rahmanjinov), a 1971. Dia (N. Devčić). Koreografirala je i niz baletnih emisija na zagrebačkoj TV – Tristan i Izolda (R. Wagner), Četiri temperamenta (P. Hindemith), Pepeljuga (S. Prokofjev) itd., a autor je i baletnih filmova Mora, Ljubavne teme, Točka vrenja, Impresije i maštanja. Usporedo se bavi pedagoškim radom i piše kritike, polemičke članke i studije o baletnoj i kazališnoj problematici u časopisima Svijet i Prolog, a od 1975. je baletni kritičar Vjesnika.

LIT.: Andrija Tomašek: Eksperiment je uspio. Vjesnik, 20(1959) 2. VI. — Nenad Turkalj: Uspjeh mladih. Narodni list, 15(1959) 6. III. — Isti: U znaku mladih. Večernji list, 2(1960) 22. VI. — Andrija Tomašek: Plesna romantika. Vjesnik, 23(1962) 16. IV. — Dragutin Zdunić: Hrvatske umjetnice. Zagreb 1970. — Maja Benović: Impresije Maje Bezjak. Studio, 8(1971) br. 372. — Arlette Ambrožić-Paić: Četiri lika ljubavi. Ibid., 9(1972) br. 407. — Mira Boglić: Orfej za sva vremena. Vjesnik, 35(1974) 30. IX. — Stanka Šošić: Htjela sam letjeti, letjeti… Studio, 11(1974) br. 546.
 
Katja Jocić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BEZJAK, Maja. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/1905>.