BILANDŽIĆ, Dušan

BILANDŽIĆ, Dušan, politolog (Maljkovo kod Sinja, 20. VII 1924). Osnovnu školu završio je u Maljkovu, gimnaziju 1947. u Novom Sadu. Diplomirao je 1959. na Pravnom fakultetu u Beogradu, a stupanj doktora postigao je 1965. na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu temom Od revolucionarnog etatizma do samoupravljanja (Preobražaj društveno-ekonomske strukture Jugoslavije 1945–1965). God. 1939. postaje član SKOJ-a; od 1941. je u NOB-u, gdje 1942. postaje član KPJ; od prosinca 1942. do srpnja 1943. sekretar je OK SKOJ-a i član OK KPH Osijek. Od 1945. do ožujka 1960. nalazi se na službi u JNA gdje je uz ostalo bio nastavnik novije povijesti u Višoj vojnoj akademiji. God. 1960. preveden je u rezervu u činu pukovnika i postaje sekretar Centralnog vijeća Saveza sindikata Jugoslavije u Beogradu, a 1965–1967. je honorarni docent na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. U srpnju 1967. postaje direktor Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu, sredinom 1969. odlazi u Beograd za direktora Centra za društvena istraživanja CK SKJ, a 1974. postaje profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Bio je član Predsjedništva RK SSRNH od 1967, od VI kongresa SKH član CK SKH, poslije je biran za člana IK CK SKH. Također je bio predsjednik komisije za historiju Predsjedništva CK SKH. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i više visokih odlikovanja. — B. objavljuje radove o iskustvima NOR-a, o sindikalnom pokretu, samoupravljanju, društveno-ekonomskom i političkom sustavu Jugoslavije, surađujući u časopisima i zbornicima: Vojno delo (1958, 1959, 1979), Komunist (1961, 1962, 1968, 1972, 1980, 1981), Rad (1961, 1962), Jugoslovenski sindikati (1962–1964), NIN (1962, 1966, 1977), Documentation institut de recherches de l’Europe centrale (Louvain 1964), Journalistenverband Jugoslawiens (1964), Putovi revolucije (1964), Teorija in praksa (1964, 1967), Gledišta (1965, 1971), Naše teme (1965–1971, 1974, 1981), Mezinárodni politiki (Prag 1966), Politička misao (1966, 1974, 1979, 1980), Privredni pregled (1966), Socijalizam (1966, 1970, 1972, 1974, 1978), Produktivnost (1967), Samoupravljanje (1968), Nastava povijesti (1968/1969, 1979), Međunarodna politika (1969, 1970, 1973), Treći program Radio-Beograda (1970, 1980, 1981), Tribina SSRNH (1971), Delo (1974), Oko (1974), Pogledi (1974, 1975, 1979), Godišnjak društva istoričara SAP Vojvodine (1975), Praksa (1976), Treći program Radio-Sarajeva (1977), Marksistička misao (1978, 1979), Naša zakonitost (1978), Socijalizam u svetu (1978, 1980, 1981), Četiri decenija Saveza komunista Hrvatske (Zagreb 1979), Socialism in Yugoslav Theory and Practice (1979), Arhiv za pravne i društvene nauke (1980), Socialism in the World (1981), Sveske za teoriju i praksu samoupravljanja (1981), Treta programa na Radio-Skopje (1981), kao i u nizu knjiga i brošura. Brojne članke objavio je i objavljuje u dnevnim i tjednim listovima, kao npr. u Vjesniku (1967, 1969, 1973, 1975, 1979), Borbi (1969, 1976–1978, 1982), Politici (1969, 1972), Frontu (1972) i dr. Više njegovih radova prevedeno je na strane jezike (njemački, francuski, španjolski, engleski i ruski) u sklopu izdanja Međunarodne politike. Referatima i saopćenjima sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim skupovima o problemima radničkog pokreta u Jugoslaviji, o samoupravljanju, društveno-ekonomskom sustavu Jugoslavije i međunarodnomu radničkom pokretu. Najvažnije Bilandžićevo djelo jest Historija SFRJ. Glavni procesi, koje predstavlja pionirski, ali i sintetski rad u proučavanju poslijeratnog razvitka Jugoslavije.