BIZANTI, Pavao

traži dalje ...

BIZANTI, Pavao, teološki i crkvenopravni pisac (Kotor, 1529 — Udine, 4. III 1587). Sinovac Tripuna i brat Luke, kotorskih biskupa. Kao godine njegova rođenja navode se još 1515. i 1532. Studij je završio u Padovi; s doktoratom iz obaju prava. Po povratku u Kotor obavljao je upravno-pravne poslove (gradski sudac, član svih gradskih vijeća i dr.). Naslijedivši brata Luku, preuzeo je 1565. upravu Kotorske biskupije; a nakon smrti posljednjeg budvanskog biskupa Antuna Civrelija (1571), povjerio mu je papa Grgur XIII i upravu Budvanske biskupije. God. 1576. odrekao se službe kotorskog biskupa te otišao u Udine, gdje je krajem 1577. imenovan pomoćnim biskupom i generalnim vikarom Akvilejske patrijaršije upravljajući njome i stvarno umjesto njegova zaštitnika, patrijarha i kardinala G. Grimanija. Potkraj života postao je kanonik udinskoga Kaptola. — Za biskupovanja u Kotoru istakao se u vrijeme ciparskoga rata (1571) sudjelujući u javnim poslovima i u obrani Kotora od Turaka. Posebice je bio aktivan u provođenju mjera i odredaba Tridentinskog sabora, što je nastavio i na području Akvilejske patrijaršije. Kako bi spriječio širenje protestantizma, obavio je ondje nekoliko kanonskih pohoda (na mletačkom području 1580, u Koruškoj, Kranjskoj i Štajerskoj 1581, u Goriškoj i Gradiškoj 1583), pri čemu se nerijetko morao sukobljavati s austrijskim vlastima. God. 1584. održao je u Udinama, u prisutnosti patrijarha Grimanija i papinskog izaslanika, Dijecezansku sinodu o reformi crkvene discipline te je odredbe o tome i objavio. U vjerskocrkvenim pitanjima bio je ortodoksan i strog; oštro je kažnjavao svećenstvo i naređivao da se pale »heretičke« knjige. Iz izvora i starije literature poznato je da je napisao više latinskih crkvenopravnih rasprava koje su se nekada nalazile kod njegovih nasljednika u Udinama. Prema nekima, sastavljao je latinske stihove i bavio se književnim radom. Sačuvano je nekoliko njegovih tekstova o pastoralnoj djelatnosti, primjerice vizitacijski zapisi i izvješća (objavio ih dijelom J. Gruden) te poslanice i odredbe. Neke podatke o njemu sadrži spis Tre documenti su vescovi di Cattaro della famiglia Bisanti (Historijski arhiv u Zadru). — U svome vremenu B. je u talijanskim krugovima bio veoma cijenjen teološki pisac. Prigodom svečana ukopa u udinskoj katedrali održao mu je dominikac H. Bigarella pohvalni govor: Oratio in funere rever. in Christi Patris D. Pauli Bysantii Episcopi Catharensis et in tota Dioecesi Aquileiensis Suffraganei et Vicarii generalis dignissimi, habita Utini in maiore ecclesia… Die 4 Martii 1587 (Venetiis 1587, 1637²).

LIT.: Flaminio Cornelio: Catharus Dalmatiae civitas. Patavii 1759, 39–40. — Daniele Farlati i Giacomo Coleti: Illyricum sacrum, 6. Venetiis 1800, 494. — Franjo Marija Appendini: Memorie spettanti ad alcuni uomini illustri di Cattaro. Dubrovnik 1811, 14–15. — Urbano Raffaelli (U R.): Cenni intorno alcuni individui della famiglia Bisanti di Cattaro. La Dalmazia, 2(1846) 39, str. 418–419. — Šime Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Beč 1856, 37. — Josip Gruden: Doneski k zgodovini protestantstva na Slovenskem (Iz furlanskih arhivov povzel in objavil…). Izvjestja Muzejskega društva za Kranjsko, 17(1907) 2, str. 1–15; 3/4, str. 53–65; 5/6, str. 121–140. — Antun Milošević: Notatione et memoratu digna quoad Episcopos Catharenses. Schematismus Dioecesis Catharensis pro anno Domini 1907. Dubrovnik 1907, 44. — Isti: De veteri Ecclesia Espiscopali Buduensi. Ibid (za 1908). Kotor 1908, 28, 45. — Risto Kovijanić: Kotorski pjesnici — humanisti. Stvaranje, 8(1953) 1/2, str. 58. — Gerhard Rill u: Dizionario biografico degli Italiani, 10. Rim 1968, 644–645 (s potpunijom bibliografijom). — Miroslav Vanino: Isusovci i hrvatski narod, 1. Zagreb 1969, 24, 32, 35–36. — Risto Kovijanić: Književnost Kotora. Kotor 1970, 118.
 
Miljenko Foretić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BIZANTI, Pavao. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2023>.