BLAŽEKOVIĆ

BLAŽEKOVIĆ (Blasekowych), plemićka obitelj u nekadašnjoj Zagrebačkoj i Virovitičkoj županiji. Prema obiteljskoj tradiciji, njezini su članovi podrijetlom iz Livna u Bosni. Nije poznato kada i tko im je podijelio plemstvo i grb (na pečatu u zbirci Sigilla familiae u Arhivu Hrvatske). U objavljenim dokumentima spominju se od XV st. i kao Blasekouich, Blasekovics, Blasekowiti, Blasykowich. Prvi put navode se u Turopolju (od 1467), potom i u Črečanu kod Zeline (1520) te u Zagrebu. U drugoj pol. XVI st. kovački obrtnik Ivrn (umro 1589), sin Jurja, bio je više puta između 1569. i 1588. sudac zagrebačkog naselja na brdu Gradec. Njegov je sin → BENEDIKT. Početkom XVII st. spominje se među turopoljskim plemićima u Velikoj Mlaki Petar (1600–02); on je vjerojatno onaj Petar koji je 1606. izabran za prvoga turopoljskog zastavnika. Od 1632. do novijeg vremena obitelj je bila nastanjena u Kurilovcu; od tih Blažekovića potekao je podmaršal → DRAGUTIN. God. 1632. i 1773. zabilježen je u Kurilovcu i oblik prezimena B. aliter Hagych, odnosno B. dicta Hagych. Među 24 zastupnika općine na brdu Gradec u Zagrebu 1626. bio je i Nikola; iste godine senatorom te općine imenovan je Andrija Blašković (umro između 1643. i 1645; spominje se i kao Blažeković). U XVIII st. bili su među gradskim senatorima Andrija (oko 1742) i Mihovil (umro prije 1793), koji je obavljao i druge javne službe u gradu i Zagrebačkoj županiji (od 1755). Petar je 1765. izabran za fiškala Zagrebačke županije. Njegove nekretnine (kuća u Zagrebu u Ilici) naslijedio je zamjenik podžupana i kraljevski savjetnik Ladislav (spominje se 1793–1813), a Ladislavovu kuću u Zagrebu (ul. T. Brezovačkoga br. 12) Aleksandar (spominje se 1813–47), bilježnik Banskog stola, plemićki sudac Zagrebačke županije, potprisjednik plemenite općine Turopolje, gradski zastupnik u Zagrebu i član Ilirske čitaonice u Zagrebu. I Krsto je bio plemićki sudac (1827) i zamjenik podžupana Zagrebačke županije (oko 1836–40). Martin se 1809. i 1813. spominje kao turopoljski bilježnik. — Članovi jednog ogranka Blažekovića (Blažeković ili Klaić) spominju se prvi put kao plemići 1692. u maticama sela Gornji Mosti kod Bjelovara; poslije su živjeli u Virovitici, Širokom Polju, Osijeku i Zagrebu. Ugarsko-hrvatsko plemstvo tog ogranka proglašeno je 25. II 1822. na skupštini Virovitičke županije po svjedodžbi Zagrebačke županije od 28. XI 1821. Josip iz Širokog Polja bio je vijećnik Sudbenog stola Virovitičke županije (1830–42). Živko (Vitalis), županijski prisjednik (1842), podbilježnik (1848) i bilježnik (1865) iste županije, bio je među pristašama i promicateljima hrvatskih preporodnih strujanja u Osijeku. God. 1848. jedan je od potpisnika peticije osječkomu Gradskom poglavarstvu (12. veljače) za imenovanje I. Kukuljevića Sakcinskog i Metela Ožegovića počasnim građanima Osijeka (izabrani 24. veljače) te član Odbora glede narodnih želja u istom gradu, koji je 7. travnja sastavio spis Delo s prijedlozima o budućem uređenju Hrvatske; 20. svibnja izabran je na županijskoj skupštini za zastupnika Virovitičke županije na zasjedanju Hrvatskog sabora iste godine. Od potomaka obitelji poznatiji su novinar → BUDIMIR, Živkov sin, i Milan (umro 1946), koji je u Sarajevu bio prvi predsjednik Društva planinara u Bosni i Hercegovini (1921–24), a u Osijeku jedan od osnivača i predsjednik Arheološkog kluba Mursa (1933–35).