BOCSKAY

traži dalje ...

BOCSKAY, plemićki rod s pridjevkom »iz Rasinje« (de Razina, Razynya-Kerezthur) prema njihovu posjedu u staroj Križevačkoj županiji. Predak im je bio hrvatski ban Opoj (Apáj, 1235–38) podrijetlom iz plemena Gut-Keled u Ugarskoj. U objavljenim arhivskim spisima njihovo obiteljsko ime zabilježeno je i u oblicima Bochka, Bochkay, Bottkay. U XIV st. spominju se Stephanus et Petrus filii gd. Nicolai de Bochkay, (1392) i magister Stephanus filius Nlcolai de Bochkay, comes Warasdiensis (1394). U ispravama iz 1433. i 1434. zabilježen je Stephanus Bochka de Razina (Raschyrca), a 1447. i 1449. spominje se njegov sin Ladislav. U drugoj pol. XV st. bio je u Rasinji domus seu castrum... Johannis, Petri et Sigismundi Bochkay de Razyna; u popisima poreza iz 1495. spomenuti su Žigmund, Ivan, Nikola st. i Nikola ml. u vezi s dijelom rasinjskog posjeda. Oko 1501. imali su Bocskayi u Rasinji dva kaštela; nakon prve četvrtine XVI st. glavni posjed bio im je Kuzminec (danas selo kod Rasinje), a spominje se i više drugih posjeda. U drugoj pol. XV i početkom XVI st. isticao se u javnom životu Slavonije Petar (umro prije 1513), slavonski banovac nekoliko puta između 1476. i 1501. Kada je bio banovac, navodi se i kao župan Križevačke županije. God. 1490. bio je među zastupnicima Slavonije na saboru održanom nakon smrti kralja Matijaša Korvina na polju Rakos kod Pešte te na državnom saboru u Budimu 1492; u tada izdanoj ispravi hrvatskih staleža uz Petra naveden je i Nikola, koji se spominje i 1481, a vjerojatno i 1467 (moguće Nikola st., jedan od suvlasnika Rasinje 1495). Petar je bio vlasnik ili suvlasnik nekih posjeda u Križevačkoj županiji koji se ne spominju uz druge članove obitelji (»Gordova, Kwscharowez et Bekethyncz«). Od članova obitelji još se spominju Franjo (između 1538. i 1554) i Stjepan koji je 1608. bio plemićki sudac Križevačke županije. Posljednji poznati muški potomak obitelji Ivan (do oko 1662), prodao je posjede Kuzminec i Torčec banu Nikoli Zrinskom (1660).

LIT.: Obitelj. — I. Nagy: Magyarország családai czídmerekkel, és nemzedékrendi táblákkal, 2. Pest 1858, 128–135. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 18. — J. Karácsonyi: A Magyar nemzetségek a XVI. század közepéig, 2. Budapest 1901, 56–59. — J. Bösendorfer: Crtice iz slavonske povijesti. Osijek 1910. — F. Šišić: Hrvatski saborski spisi, 2–4. Zagreb 1915–1917. — J. Ćuk: Podravina od Bednje do Vočinke i susjedna područja do polovice četrnaestoga vijeka. Vjestnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arkiva, 18(1916) str. 196–197. — Đ. Szabo: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1920, 91–92. — F Brdarić: Arhiđakonat komarnički (1334–1934). Katolički list, 85(1934) 42, str. 523–524; 43, str. 534; 44, str. 544; 45, str. 555. — J. Stipišić i M. Šamšalović: Isprave u Arhivu Jugoslavenske akademije. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 2(1959) str. 326–327, 373–374; 3(1960) str. 572, 575, 606, 619, 630, 643; 4(1961) str. 466, 468, 471–472, 479, 481, 492–493, 503–504, 549; 5(1963) str. 538, 541–542, 546–547, 550, 567, 571, 573. — D. Feletar: Povjesnica stare Rasinje. Glas Podravine, 26(1971) 7, str. 13; 8, str. 13. — Isti: Podravina. Koprivnica 1973, 46–47. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 4. Zagreb 1973², str. 128, 156, 159, 176–177, 196, 221, 257; 5, str. 220. — J. Adamček i I. Kampuš: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — J. Stipišić: Diplomatički zbornik, 17. Zagreb 1981. — Petar. — I. Kukuljević Sakcinski: Jura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, 1. Zagrabiae 1862, 251. — V. Klaić: Hrvatsko kraljevstvo u XV stoljeću. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 8(1905) str. 138. — I. Krst. Tkalčić: Povjestni spomenici slob. i kralj. grada Zagreba, 11. Zagreb 1905. — F. Šišić: Iz arkiva grofova Pongrácza. Starine, 1918, 36, str. 42–43. — K. Dočkal: Srednjovjekovna naselja oko Streze. Ibid., 1956, 46, str. 148, 154, 158, 161, 169, 188, 190–191. — Franjo. — E. Laszowski: Habsburški spomenici, 2. Zagreb 1916. — Ivan (oko 1662). — Zaključci Hrvatskog sabora, 1. Zagreb 1958.
 
Tatjana Radauš (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOCSKAY. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2185>.