BOGIŠIĆ, Rafo

traži dalje ...

BOGIŠIĆ, Rafo, književni povjesničar i kritičar (Dubravka kraj Dubrovnika, 2. III 1925). Osnovnu školu polazio 1932–37. u rodnom mjestu, klasičnu gimnaziju od 1937. u Dubrovniku. Prekinuvši školovanje, sudjelovao u NOB-u od početka 1945. i ostao u NOVJ i JNA do nastavka srednjeg obrazovanja. Diplomirao 1952. narodni jezik i književnost te talijanski jezik s književnošću na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao 1965. temom Književno djelo Nikole Nalješkovića (Rad JAZU, 1971, 357). Od 1952. do 1955. gimnazijski je profesor u Dubrovniku, od 1956. do 1957. asistent u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku, od 1957. asistent, od 1966. docent, od 1972. izvanredni, a od 1977. redoviti profesor i voditelj Katedre za stariju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1958–60. lektor je hrvatskog ili srpskog jezika na Sveučilištu u Firenci. Od 1970. član je Društva književnika Hrvatske. a od 1977. izvanredni član JAZU. — U književnosti se javio člankom o Mati Vodopiću (Dubrovački vjesnik, 1953; gdje surađuje do 1955). Zanimajući se najprije za pisce Dubrovčane i starije dubrovačko književno razdoblje, B. postupno širi interes na cjelokupnu problematiku starije hrvatske književnosti. Eseje, studije i rasprave objavljivao u književnim i književno-znanstvenim publikacijama Dubrovnik (1956, 1961, 1965–69, 1975, 1977, 1984, 1987), Mogućnosti (1956, 1976, 1978, 1986–87), Naše more (1956), Krugovi (1957–58), Literatura (1958), Radovi Zavoda za slavensku filologiju (1961, 1963, 1965–69, 1977–78), Republika (1961, 1963–64, 1967. 1971–72, 1981, 1985), Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1962–63, 1978), Zadarska revija (1962, 1968–69, 1983, 1986), Rad JAZU (1966, 1971, 1986), Forum (1967, 1972, 1975–77, 1979–81, 1984–87), Kolo (1967, 1971), Umjetnost riječi (1967–68, 1977, 1979, 1987), Dometi (1970), Croatica (1971, 1978), Zbornik Zagrebačke slavističke škole (1973, 1975–76), Čakavsku rič (1975), Dani hvarskog kazališta (1975–78, 1985–87). Pišući za širu javnost prigodne članke o znanstvenim novinama, godinama surađuje u dnevnim, tjednim i polumjesečnim listovima Slobodna Dalmacija, Vjesnik (1961–86), Telegram (1962–68) i Oko (1976–85). Sudjelovao u organiziranju znanstvenih skupova u okviru Dana hvarskog kazališta. Za ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti priredio je nekoliko knjiga tekstova iz starije hrvatske književnosti: Nalješković–Benetović–Palmotić (1965, 9), Zbornik stihova XV. i XVI. st. (1968, 5), Zbornik stihova XVII. st. (1967, 10) i Zbornik stihova i proze XVIII. st. (1973, 20). Sastavio je antologiju starije hrvatske poezije Leut i trublja (Zagreb 1971), njemačko izdanje antologije stare hrvatske lirike Die altere kroatische lyrische Dichtung (Die Brücke – Most, 1972) i knjige hrvatskih poema NOB-a Ognjeni golub (s uvodnom studijom, 1981). Za biblioteku Jelen (Mladost, Zagreb) priredio nekoliko knjiga tekstova (1972: Marin Držić, Petar Preradović, Ivan Gundulić; 1973: August Šenoa, Hrvatski petrarkisti). Poseban smisao za sintetičan pristup pokazao u radu Književnost prosvjetiteljstva (poglavlje u nizu Povijest hrvatske književnosti, 3). Radovima je zastupljen u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti (1984, 161; zajedno s M. Šicelom, F. Čalom, S. Lasićem i R. Katičićem). Bio je urednik časopisa Forum (1985–87). God. 1969. nagrađen je Goranovom nagradom za književnost.

DJELA: O hrvatskim starim pjesmama. Zagreb 1968. — Književnost prosvjetiteljstva (u: Povijest hrvatske književnosti. 3. Zagreb 1974, 293–376). — Na izvorima. Split 1976. — Književne rasprave i eseji. Split 1979. — Riječ književna stoljećima. Zagreb 1982. — Mladi dani Marina Držića. Zagreb 1987. — Tragovima starih. Split 1957.
 
LIT.: I. Mandić: Nove riječi o starim piscima. Rafo Bogišić, O hrvatskim starim pjesnicima. Vjesnik, 30(1969) 1. IV. — M. Tomasović: Studiozan pristup. Rafo Bogišić. O hrvatskim starim pjesnicima. MH 1968. Dubrovnik, 12(1969) br. 2. — N. Miličević: Značajna antologija starije hrvatske poezije. Rafo Bogišić, Leut i trublja. Hrvatsko sveučilište, 1(1971) 20. X. — S. P. Novak: Korijeni i izvori. Rafo Bogišić. Na izvorima. VUS, 25(1976) 20. X. — Rafo Bogišić. Ljetopis JAZU. 1977. 81, str. 211–214. — I. Lisac: Značenje domaće tradicije. Rafo Bogišić, Na izvorima. Dometi, 10(1977) 1/2, str. 119–121. — K. Nemec: Problemi hrvatske renesansne književnosti. Rafo Bogišić, Na izvorima. Dubrovnik, 20(1977) br. 4. — Isti: Hrvatska književna baština pod lupom. Uz knjigu Književne rasprave i eseji dra Rafe Bogišića. Istra, l8(1980) br. 1/2. — S. P. Novak: Rafo Bogišić. Pet stoljeća hrvatskc književnosti, 161. Zagreb 1984, 7–19.
 
Nikica Kolumbić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOGIŠIĆ, Rafo. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2253>.