BOGLIĆ, Ante R.

traži dalje ...

BOGLIĆ, Ante R. (Antun), pjesnik, publicist i glumac (Ston, 14. XII 1896 — Zagreb, 3. VII 1949). Osnovnu školu polazio u Stonu (1902–06), poljodjelsku u Splitu (1907–09), učiteljsku u Arbanasima (1910–15). Bio je član revolucionarne omladinske organizacije. Početkom I svjetskog rata bio je na talijanskoj fronti, ali je 1915. dezertirao u Beograd. God. 1919. oficir je u vojsci Kraljevine SHS, koju 1920. napušta te kao slijepi putnik, radnik i pjevač putuje po Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Austriji i Češkoj. Pjevanje je kraće vrijeme učio u Zagrebu, gdje je radio kao novinski korektor (Domovina) i radnik na gradilištima. Od 1921. pjevač je u zboru zagrebačke Opere, odakle je otpušten 1923. zbog organiziranja štrajka. Zatim je putujući glumac, član operetne trupe u Vršcu te beogradske Opere. God. 1930. postao je tajnik Mesnog udruženja glumaca u Beogradu, zatim Centralne uprave udruženja glumaca. Od 1935. do 1938. solist, potom tajnik beogradske Opere do 1941, kad je kao komunist otpušten. Prelazi u Zagreb, gdje je, od 1942. do zatvaranja 1944, kazališni sufler i aktivist u NOP-u. Oslobođenje je dočekao kao ustaški talac u zatvoru u Zagrebu. Od 1945. tajnik je zagrebačke Opere, od 1947. referent za književnost pri Ministarstvu prosvjete i tajnik Društva književnika Hrvatske, a od 1948. tajnik Matice hrvatske. — B. se javio u beogradskomu književnom krugu lijevo orijentiranih pisaca pjesmama Mornaru što plovi u Crno more i Pijanstvo (Mlada Jugoslavija, 1923, 7/8). Pjesme sa socijalnim i revolucionarnim temama (Španski događaji, Klasje, Kmetovi, Razgovori s vjetrom, Poema o trideset i trojici obješenih) te članke u kojima se zauzima za književni realizam (M. Gorki, R. Zogović, J. Popović, O. Davičo i dr.) objavio je u publikacijama Vijenac (1923–25), Literatura (1924), Volja (1924, 1927, 1928), Književni sever (1926–28), Misao (1926–29), Južni pregled (1927–28, 1931, 1935), Književna kritika (1927–28), Srpski književni glasnik (1928, 1930, 1933, 1939), Život i rad (1928–30, 1937–41), Nedelja (1933–35), Osvit (1933), Glumačka reč (1935, 1936), Naša stvarnost (1937, 1938), Slobodna misao (Toronto 1937), Umetnost i kritika (1939), Narodna čitanka (1941) i dr. Šifra mu je bila AER. God. 1930. bio je optužen zbog pjesme Crvena konjica, tiskane u zbirci Knjiga drugova (1929). Knjiga Crteži s periferije (1930) jedna je od prvih zbirki socijalne poezije u nas. Njegova pjesma Španija se oslobađa uvrštena je u knjigu Španija (1937). Pjesmama je zastupan u antologiji Jugoslavenska revolucionarna poezija (1956), zborniku Poezija bunta i otpora (1976), a više njih je i uglazbljeno (L. Županović, Buntovnička, prema pjesmi Patničko pleme i dr.). Ciklus pjesama iz rukopisne ostavštine objavljen je u Mogućnostima (1954, 7). Nedovršeni roman (odlomak tiskan u Stožeru, 1931, 3/4), više pripovijedaka, nedovršenu dramu, pjesme i članke čuva kći Mira, novinarka i filmska kritičarka. Neke su mu pjesme prevedene na češki, poljski i njemački. — Kritičari su Boglića nazvali revolucionarnim romantičarom (Jovan Popović) i pretečom naše socijalne književnosti (Šime Vučetić), a njegove pjesme »poetskom fiksacijom jednog našeg povijesnog trenutka« (Novak Simić).

DJELA: Pesme, 1. Beograd 1926. — Ulica, vetar i ja..., 2. Beograd 1927. — Ledene kiše. Beograd 1928. — Crteži s periferije. Beograd 1930. — Deset godina. Zagreb 1947. — Veliki koraci. Split 1965. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 98. Zagreb 1971, 313–342.

LIT.: K. Atanasijević (X.): A. R. Boglić, Pesme. Volja, 1(1926) 2, str. 157. — O. Keršovani (O. K.): Pesme A. R. Boglića. Novosti, 5(1926) 1534, str. 5. — A. Muradbegović (A. Mur): A. R. Boglić, Pesme. Vijenac, 4(1926) VI/4–5, str. 119–120. — X.: »Pesme« A. R. Boglića. Srpski književni glasnik, NS 1926, XVIII/2, str. 151–152. — I. Nevistić: Iz najmlađe lirike. Vijenac, 5(1927) VII/10–11, str. 273–274. — M. Pešić (M. M. P.): A. R. Boglić, Ulica, vetar i ja... Volja, 2(1927) II/1, str. 73–74. — P. Valerjev (Pa Val): Pjesnik ulice. Novo doba (Split), 10(1927) 213, str. 2. — P. Mitropan (P. M.): A. R. Boglić, Ledene kiše. Južni pregled, 2(1927–28) 9, str. 428–429. — B. Novaković: A. R. Boglić, »Ledene kiše«. Venac, 13(1927–28) 9/10, str. 754–758. — M. M. Pešić: A. R. Boglić, Pesme; Ulica, vetar i ja; Ledene kiše. Život i rad, 1(1928) I/6, str. 428–436. — K. Perić (K. Per.): Pesme sa periferije. Misao, 12(1930), XXXIV/263–264, str. 506–507. — B. S. Stojković: A. R. Boglić, Crteži sa periferije. Život i rad, 3(1930) VI/36 str. 947–949. — R. R. Vuković: A. R. Boglić, Crteži sa periferije. Stožer, 2(1931) 1, str. 34–36. — N. S. Martinović: »Pesme Španije«. Slobodna misao (Nikšić), 16(1937) 15, str. 3. — R. Drainac: Boglić i poezija. Nova brazda, 1(1939) 1, str. 25–26. — Ante R. Boglić, Deset godina (pogovor). Zagreb 1947, 237–238. — V. Popović: A. R. Boglić, Deset godina. Republika, 4(1948) 3, str. 287–292. — J. Popović: A. R. Boglić. Književne novine, 2(1949) 27, str. 1. — A. Rojnić (A.): Pjesnik Antun Boglić. Narodna knjiga, 2(1949) 7, str. 36. — M. Selaković (S): Smrt hrvatskog književnika A. R. Boglića. Radio Zagreb, 4(1949) 14, str. 7. — N. Simić: A. R. Boglić. Republika, 5(1949) 9, str. 708–711. — Š. Vučetić (Š. V.): A. R. Boglić. Izvor, 2(1949) 7/8, str. 476–477. — M. Boglić: Roman jednog ilegalca; sastanci u stanu A. R. Boglića. Vjesnik, 22(1961) 5143, str. 6. — Ista: Veliki koraci (pogovor). Split 1965, 129–130. — P. Protić: Vera u moć pesničke reči. Književne novine 17(1965) 4. IX, str. 3. — Š. Vučetić: Antun R. Boglić (s bibliografijom). Pet stoljeća hrvatske književnosti 98. Zagreb 1971, 303–310. — Isti: Tin Ujević i drugi. Zagreb 1978, 264–271.

Dunja Detoni-Dujmić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOGLIĆ, Ante R.. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2255>.