BOGOSALIĆ, Radivoj

BOGOSALIĆ, Radivoj, klesar (? — Dubrovnik, 1495). Došao je u Dubrovnik 1442. iz Foče da izuči kamenarski zanat, pa se tu osamostalio i okućio. Već u tijeku naukovanja kod Radoja Pribilovića 1445. pogodio je posao s Ratkom Brajkovićem u korčulanskim kamenolomima. Ondje su neko vrijeme radili po narudžbama Jurja Dalmatinca za šibensku katedralu. Kad se vratio u Dubrovnik, otvorio je klesarsku radionicu kraj crkve Sv. Dominika. Zajedno s iskusnim Tomkušom Vlatkovićem i Vladom Bogojevićem klesao je 1455. okvire bifora i trifora za palaču vlasteoske obitelji Sorkočević. Nakon nekoliko godina, pridružio se skupini klesara na izradbi južnih arkada dominikanskog klaustra. God. 1460. preuzeo je s Radojem Radohnićem klesanje vrata i prozora državne žitnice uz gradsku luku, a tih je godina i s Radonjom Grubačevićem postavio netom napravljeni okvir monumentalnoga gradskog ulaza na Pile. Stekavši povjerenje vlasti, njih su dvojica prihvatili narudžbu za dvoja ukrašena vrata i četiri prozora prvog kata na pročelju Kneževa dvora. Nakon višegodišnjeg boravka u Šibeniku, gdje je radio na katedrali kao jedan od pomoćnika Jurja Dalmatinca, vraća se u Dubrovnik i 1469. na Kneževu dvoru zajedno s Nikolom Markovićem tri godine obrađuje jedanaest bifora u duhu cvjetne gotike s primjesama rane renesanse. Taj je stil, po svemu sudeći, prihvatio od Jurja Dalmatinca s kojim je došao u dodir vrlo rano, posredno na Korčuli a izravno uključivanjem u majstorovu radionicu u Šibeniku od sredine sedmog desetljeća. Na to je zbližavanje utjecao i Jurjev boravak u Dubrovniku 1464–67, koji je ostavio traga na izgradnji svetišta crkve Sv. Sebastijana, što ga je B. po vlastitom nacrtu ugovorio 1470. s kamenarom Mihočem Radišićem. God. 1486. obvezao se izgraditi prozore na kući kanonika Džona Lukina po uzoru na već postojeće s biskupske palače te kamin s reljefnim likovima anđela grbonoša. Sljedeće je godine s Korčulaninom Markom Kršulovićem na sličan način opremao kuću Vukše Radakovića, a 1492. zajedno s mjesnim klesarima i istaknutim Leonardom Petrovićem palaču Benešića. — Bogosalićevo djelo pruža uvid u zavidan prosjek stvaralaštva dubrovačkih kamenara XV st. te dokazuje njihov glavni udio u oblikovanju mjesne spomeničke baštine. Surađujući s majstorima dubrovačkog i korčulanskog podrijetla, B. je bio jedan od glavnih predstavnika zajedničke im klesarske škole koja je stapanjem skromne figuralne i bujne dekorativne plastike sa skladnim graditeljskim oblicima, utemeljila svojstven gotičko-renesansni stil, tako važan za profil hrvatske pokrajinske umjetnosti u primorju. Presudan utjecaj na moderno likovno osjećanje toga vrsnog klesara ostavio je Juraj Dalmatinac, obilježivši tako kakvoću mnogih dubrovačkih spomenika iz sredine XV st. iako se osobno na njima nije okušao.