BOMBELLES

traži dalje ...

BOMBELLES, plemićka obitelj podrijetlom iz Orleansa. Neki njezini članovi djelovali su od kraja XVIII st. u Austriji. Jedan ogranak živio je od XIX st. u Hrvatskoj, a predak im je bio Henry (1789–1850), austrijski časnik te učitelj i odgojitelj austrijskih nadvojvoda Franje Josipa i Maksimilijana. God. 1845. stekao je ugarsko-hrvatski indigenat. Jedan od njegovih sinova, Charles-Albert (1832–1889), bio je vrhovni komornik austrijskog nadvojvode Rudolfa, a drugi, Marko (1830–1906), stekao je ženidbom (1852) s Ferdinandom, kćeri Franje III Draškovića (umro 1857), prostrane posjede u Varaždinskoj županiji s dvorovima Opeka, Zelendvor i grad Vinicu. Na svojim imanjima promicao je gospodarstvo; učlanio se i u Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. Naslijedivši imetak brata Charlesa Alberta, s kojim je 1880. dobio ugarsko grofovstvo, preselio se potkraj 80-ih godina u Beč. Napisao je drame Der Graf von Cilli (Beč 1879) i Der Traum; izvedene su 1895, odn. 1897. u bečkom Raimundtheater. Napisao je i romantični pseudopovijesni roman iz hrvatske prošlosti XVIII st., koji je 1890. tiskan u nastavcima u bečkom listu Fremdenblatt pod naslovom Die Schlossherrin von Kamenica, u hrvatskom prijevodu s naslovom Petronila (Narodne novine, 1890) i kao knjiga (Petronilla, Beč 1890). O. Utješinović Ostrožinski posvetio mu je pjesmu Pjesnikovi jadi (Obzor, 1874). Njegov sin Marko ml. (1858–1912) isticao se kao promicatelj stočarstva, lovstva kao gospodarske grane i šumarstva na svome velikom imanju u Hrvatskoj. Također je bio član Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva i dugogodišnji predsjednik Prvoga obćeg hrvatskoga društva za gojenje lova i ribarstva te Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva; nastojao je oko podizanja Šumarskog doma u Zagrebu (otvoren 10. X 1898), sjedišta hrvatskih šumarskih institucija. Na svom imanju Zelendvor osnovao je pogon za proizvodnju alkohola (žeste) uz koji je poslije otvorena i rafinerija. Za zasluge u promicanju gospodarstva imenovan je kraljevskim savjetnikom (1911), a još prije kraljevskim komornikom (1883). Bio je član Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. Njegova potpora hrvatskom kapitalu vjerojatno je u vezi s političkim nazorima Bombellesâ, koji su, austrijski orijentirani, bili povezani s austrijskom aristokracijom te protivnici dualističkog režima i utjecaja mađarskih vladajućih krugova na gospodarske prilike u Hrvatskoj. Bio je povjerenik austrijskog nadvojvode Franje Ferdinanda, njegov izvještač o hrvatskim prilikama i posrednik između njega i nekih hrvatskih političara. Kao plemić i veleposjednik virilist je zajedničkoga Ugarsko-hrvatskog sabora. Na izborima 1901. izabran je za zastupnika u izbornom kotaru Biškupec u Hrvatskom saboru (na listi Narodne stranke, kojoj je pripadao do 1903), ali je, ne opravdavši povjerenje birača, morao 1904. položiti zastupnički mandat. Bio je predsjednik Kluba hrvatskih automobilista. Njegov sin Josip (1894–1942) maturirao je 1912. u varaždinskoj gimnaziji. God. 1914. sudjelovao je u osnivanju prvoga hrvatskog poduzeća za proizvodnju filmova »Croatia« u Zagrebu i posjedovao većinu njegovih akcija. S. V. Koudelkom napisao je brošuru Alkohol kao sredstvo za pogon eksplozivnih motora u inostranstvu i kod nas (Zagreb 1930). Pred II svjetski rat djelovao je kao višestruki obavještajac. Talijanskom ministru vanjskih poslova grofu G. Cianu predstavio se kao Mačekov opunomoćenik, a djelovao je u ime Pavelića i ustaša. Bio je u službi jugoslavenskog Generalštaba i kneza Pavla. Kad su ustaše otkrile njegovu višestruku ulogu, na njega je 1940. pokušan atentat u Zagrebu. Po dolasku ustaša na vlast zatvoren je i ubijen u logoru u Novoj Gradiški. — Obiteljski arhiv pohranjen je u Arhivu Hrvatske u Zagrebu.

LIT.: Obitelj. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 19. — S. Belošević: Županija varaždinska i slob. i kralj. grad Varaždin. Zagreb 1926. — V. A. Duišin: Zbornik plemstva, 1. Zagreb 1938, 83–84. — A. Wissert: Familles françaises en Croatie. I. Les Bombelles. Annales de l’Institut français de Zagreb, 2(1938) 5/6, str. 277–285. — M. Gross: O položaju plemstva u strukturi elite u sjevernoj Hrvatskoj potkraj 19. i na početku 20. stoljeća. Historijski zbornik, 31–32(1978–79) str. 143. — Marko st. — I. Souvan (S-n): Ein Roman aus Kroatien. Agramer Zeitung, 65(1890) 281, str. 1–2. — (Hrvatski aristokrati-romanopisci.) Obzor, 1890, 197, str. 2. — (Nekrolozi): Gospodarski list, 54(1906) 12, str. 96; Narodne novine, 72(1906) 140, str. 9. — Marko ml. — »Nepouzdanica«. Hrvatski narod, 12(1903) 32, str. 1–2. — Geheimrat Marko Graf Bombelles. Agramer Zeitung, 86(1911) 19, str. 1. — (Nekrolozi): Gospodarski list, 70(1912) 18, str. 247; Male novine, 3(1912) 244, str. 1; Narodne novine, 78(1912) 208, str. 1; Naše pravice, 9(1912) 37, str. 1. — M. Gross: Hrvatska politika velikoaustrijskog kruga oko prijestolonasljednika Franje Ferdinanda. Časopis za suvremenu povijest, 2(1970) 2, str. 20, 33. — Josip. — Dnevnik grofa Ciana. Zagreb 1948, 49, 59–60, 62, 126, 148–149, 179. — W. Hagen: Die geheime Front. Linz—Wien 1950, 209–210. — Lj. Boban: Oko Mačekovih pregovora s grofom Cianom. Istorija XX veka. Zbornik radova, 1964, sv. 6. — P. Volk: Balada o trubi i maglama (u djelu: B. Belan, Sjaj i bijeda filma. Zagreb 1966, 246–147). — Isti: Svedočenje. Hronika jugoslovenskog filma 1896–1945, 1. Beograd 1973, 31–32. — Lj. Boban: Maček i politika Hrvatske seljačke stranke 1928–1941, 2. Zagreb 1974. — A. Breccia: Jugoslavia 1939–1941. Diplomazia della neutralita. Roma 1978. — F. Jelić-Butić: Ustaše i Nezavisna Država Hrvatska 1941–1945. Zagreb 1978 2. — B. Krizman: Ante Pavelić i ustaše. Zagreb 1978. — Lj. Boban: Kontroverze povijesti Jugoslavije. Zagreb 1987.
 
Bartol Zmajić i Tatjana Radauš (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOMBELLES. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2346>.