BORANIĆ, Dragutin

traži dalje ...

BORANIĆ, Dragutin, jezikoslovac (Kraj Donji kod Marije Gorice, 19. XII 1870 — Zagreb, 1. IX 1955). U Zagrebu je polazio osnovnu školu 1878–82, gimnaziju 1882–90. te na Filozofskom fakultetu 1892–97. studirao hrvatsku i slavensku filologiju. Doktorirao je 1899. temom O refleksivnim glagolima u hrvatskom jeziku. Bio je srednjoškolski profesor u Osijeku (1896/97), Vinkovcima (1897–99) i Zagrebu (1899–1906). God. 1906. habilitirao se i postao privatni docent na zagrebačkomu Filozofskom fakultetu; od 1909. izvanredni, od 1912. redoviti profesor, umirovljen 1941, reaktiviran 1945, a 1946. ponovno umirovljen. Bio je dopisni (1907) te pravi (1924) član JAZU, a 1926–41. tajnik Akademijina razreda za književnost. God. 1935. izabran je za dopisnog člana Slovanského ústavu u Pragu. Umjetnički portret Boranićev izradio je akademski slikar V. Becić (1950). — U književnosti se javio pripovijetkom Snježne priče (Bršljan, 1889, 1). Pjesme i prozu objavio je u publikacijama Bršljan (1889–91, 1895), Smilje (1889/90, 1890/91), Pobratim (1891–93, 1897/98), Prosvjeta (Zagreb 1893), Vinkovačke novosti (1919), Hrvatske pučke novine (1923), Podmladak Crvenog krsta (1923). Popularne su mu bile pjesme Slovenec i Hrvat (poslije Slovenac, Srb, Hrvat, uglazbio F. S. Vilhar) i Diagora (Pobratim, 1897/98), koja je više puta pretiskivana u hrvatskim školskim čitankama. Prevodio je s češkog i ruskog. Studije i članke iz lingvistike, etnologije i književne povijesti tiskao je u Obzoru (1893), Pobratimu (1895/96), Narodnim novinama (1897, 1898, 1900, 1905), Našem dobu (1898), Nastavnom vjesniku (1899–1907, 1921/22), Radu JAZU (1899, 1909), Smotri dalmatinskoj (1899), Ljetopisu JAZU (1903, 1927, 1932), Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena (1903, 1912, 1915), Grafičkoj reviji (1925). Od 1902. do kraja života uređivao je Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, a 1905–07. bio urednik Nastavnog vjesnika. Osobito je znatan Boranićev prinos proučavanju književnog jezika i pravopisa. Pisao je o značenju i uporabi refleksivnih glagola u povijesti hrvatskoga književnog jezika i u odnosu na indoevropske jezike (Rad JAZU, 1899, 140), o onomatopejskim riječima za životinje u slavenskim jezicima (Rad JAZU, 1909, 178), o Vukovu i Daničićevu prijevodu biblijskih citata (Daničićev zbornik, 1925). Radeći na izdanjima Brozova Hrvatskoga pravopisa, objelodanjivao ga je nakon Brozove smrti (1893) najprije pod zajedničkim imenom Broz-Boranić (1904³, 19064, 19115, 19156), a od 1921. prerađena samo pod svojim imenom i naslovom Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. B. nije odstupio od prvotnoga Brozova fonološkog pravopisa izgrađena na Karadžićevim, Daničićevim i Maretićevim načelima. Sudjelovao je i u rasprama o jezičnoj čistoći; u prilozima Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku (Nastavni vjesnik, 1904/05) zauzeo je umjeren stav prema pretjeranu purizmu. Bavio se i terminološkim pitanjima te bio imenovan članom Povjerenstva za nazivlje mjesta u Hrvatskoj i Slavoniji (1906–16) i članom Komisije za znanstvenu terminologiju i nomenklaturu. U njegovoj redakciji izlaze Zoološka terminologija i nomenklatura (Beograd 1932) i Botanička terminologija (Beograd 1934). S P. Skokom kontrolirao rad na Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika. Kao urednik Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena skupio je mnogo hrvatske, srpske te ponešto slovenske i bugarske etnografske građe, objavivši i nekoliko vlastitih priloga o slavenskom folkloru. — Kao jezikoslovac B. je bio na pozicijama umjerena fonološkog pravopisa usklađena s glasovnom prirodom novoštokavštine. Istaknuo se i u području etnografskog istraživanja, iako je ta njegova djelatnost u kritici slabije zamijećena.

DJELA: Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb 1921 (do 1951. 10 izd.).
 
LIT.: V. Rožić: Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku. Nastavni vjesnik, 1905, 13, str. 528–532. — J. Dujmušić: O pravopisu Broza–Boranića. Školski vjesnik, 15(1908) str. 55–61. — M. Stojković: Broz–Boranić, Hrvatski pravopis. Nastavni vjesnik, 1915–16, XXIV/9, str. 634–649; XXIV/10, str. 702–707. — J. Modestin: Dr. D. Boranić. Ibid., 1921–22, 30, str. 49–53, 149–152. — F. Ilešič: Pravopis hrvatskega ili srpskega jezika. Jutro, 3(1922) 5, str. 6. — L. Thaller: Riječnik medicinskih naziva. Liječnički vjesnik, 45(1923) 10, str. 401. — A. Musić: Dr. Dragutin Boranić. Ljetopis JAZU, 1924–25, 39, str. 49. — A. Belić (A. B.): Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. Južnoslovenski filolog, 1928–29, 8; str. 248–261. — Novi pravopis. Istarski list, 2(1930) 23, str. 5. — (-a): Sedamdesetgodišnjica dra. Dragutina Boranića. Obzor, 81(1940) 293, str. 2. — I. Esih: Dr. Stjepan Bosanac i dr. Dragutin Boranić. Jutarnji list, 29(1940) 10 205, str. 14. — Značenje povratka Boranićevu pravopisu. Ibid., 10267, str. 15. — Lj. Jonke: Nekoliko riječi o »Pravopisu«. Hrvatsko kolo, 5(1952) 5, str. 308–309. — M. Hraste: Dr. Dragutin Boranić, Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika. Jezik, 1(1952–53) 1, str. 31–32. — M. Gavazzi: Dragutin Boranić (1870–1955). Ljetopis JAZU, 1955, 62, str. 228–231. — A. Tunkl: Značenje rada dra D. Boranića na području hrvatske ortografije. Pedagoški rad, 10(1955) 8, str. 361–363. — M. Hraste: Dr. Dragutin Boranić. Južnoslovenski filolog, 1955–56, XXI/1–4, str. 501–502. — Isti: Dragutin Boranić. Jezik, 4(1955–56) 1, str. 1–2. — M. Stevanović: Problem glagolskog roda i povratni glagoli u srpskohrvatskom jeziku. Južnoslovenski filolog, 1961–62, 25, str. 24–29. — Z. Vince: Boranić ili pravopis. Vjesnik, 42(1981) 10. II. — L Sović: Dragutin Boranić – filološki životni put. Zbornik radova Instituta za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1988, str. 70–76.
 
Zlatko Vince (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BORANIĆ, Dragutin. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2416>.