BÖRNSTEIN, Heinrich

traži dalje ...

BÖRNSTEIN, Heinrich, kazališni ravnatelj, poduzetnik i pisac (Hamburg, 4. XI 1805 — Beč, 10. IX 1892). God. 1814. s roditeljima je preselio u Galiciju (Stanislavov, Lavov). Školovao se u Lavovu, 1821. započeo vojničku karijeru, a potom studirao medicinu u Beču, gdje je istodobno kazališni kritičar dnevnika Allgemeine Wiener Theaterzeitung. Bio je tajnik kazališta, u Lavovu u kojemu je 1826. izveden njegov prvi kazališni komad i gdje je 1828. debitirao kao glumac. Poslije je nastupao u njemačkom kazalištu u Budimpešti, Temišvaru, Ljubljani (1830. i 1832/33) te bio upravitelj kazališta u Sankt Pöltenu i Linzu (1833–39). Zajedno s bratom Karlom zakupio je 1. IV 1839. Stankovićevo kazalište u Zagrebu; napustio ga je potkraj 1840. kako bi postao upravitelj Teatra Filodrammatico u Trstu (Karlo ostaje do proljeća 1841). Na svojim kazališnim lutanjima obišao je mnoge njemačke pozornice, bio redatelj talijanske opere u Parizu (1842–48), boravio u SAD (do 1861); gdje je izdavao novine, upravljao kazalištima, ratovao u građanskom ratu, a zatim bio američki konzul u Bremenu (do 1866). Potom je putovao Italijom te se najposlije nastanio u Beču (1869) radeći kao upravitelj kazalištâ i dramaturg. — B. je aktivno sudjelovao u kulturnom životu Zagreba 1839. i 1840. Za njegove uprave njemačko je kazalište izvodilo raznolik dramski i glazbeni program. Njegov udio u osnivanju nacionalnoga kazališta valja držati vještim poslovnim potezom; kao poduzetnik njemačkoga kazališta osjetio je puls hrvatskoga narodnog preporoda te u pravi tren zadobio povjerenje ilirskih vođa i zagrebačkoga općinstva o kome je financijski ovisio. Za njegova je zakupništva Domorodno teatralno društvo odigralo prvu hrvatsku predstavu, Juran i Sofija ili Turci kod Siska, I. Kukuljevića Sakcinskog (10. VI 1840). Sâm je pisao kazališne komade i prevodio. U Danici ilirskoj (1839, 46) objavio je u Gajevu prijevodu, a jamačno i prilagodbi, članak O utemeljenju ilirskoga narodnoga kazališta, u kojem se zauzima za formiranje »ilirskoga« ansambla u Zagrebu i predstave na narodnom jeziku. Uređivao je u Zagrebu njemački list Croatia (1840) te u njemu tiskao kazališne članke, informacije i humoristične feljtone. Za boravka u Zagrebu objavio je prigodnu knjižicu u povodu smrti bana Franje Vlašića (Necrolog Seiner Excellenz des... Barons Franz V. Vlasits, Zagreb 1840). Njegovi memoari (Fünfundsiebzig Jahre in der alten und neuen Welt) obiluju podacima o djelovanju u evropskim i američkim kazalištima. Odlomke o zagrebačkom razdoblju Na jug (1839–40) preveo je S. Batušić (Časopis za hrvatsku povijest, 1943, 1/2).

DJELA: Fünfundsiebzig Jahre in der alten und neuen Welt. Memoiren eines Unbedeutenden, 1–2. Leipzig 1884².
 
LIT.: R.: Theater in Agram. Luna, 1840, 24, str. 102–104. — Reminiszenzen an die ersten Anfänge der kroatischen Nationalbühne. Agramer Zeitung, 56(1881) br. 206. — V. Deželić st.: Iz njemačkoga Zagreba. Zagreb 1901. — B. Breyer: Das deutsche Theater in Zagreb 1780–1840. Zagreb 1938. — H. Vinković: Hundert Jahre neueres kroatisches Drama. Morgenblatt, 55(1940) 136, str. 7–10. — S. Batušić: Kazališni ravnatelj Heinrich Börnstein. Časopis za hrvatsku povijest, 1(1943) 1/2, str. 88–99. — P. Cindrić: Hrvatski i srpski teatar. Zagreb 1960. — N. Batušić: Uloga njemačkog kazališta u Zagrebu u hrvatskom kulturnom životu od 1840. do 1860. Rad JAZU, 1968, 353, str. 395–582.
 
Nikola Batušić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BÖRNSTEIN, Heinrich. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2466>.