BOSANAC, Stjepan, pedagog i jezikoslovac (Bjelovar, 15. VIII 1870 — Zagreb, 6. VIII 1949). U Bjelovaru polazio osnovnu školu i započeo gimnaziju, a završio 1889. u Zagrebu. Slavistiku i klasičnu filologiju studirao na zagrebačkomu Filozofskom fakultetu, osmi semestar u Beču. Doktorirao u Zagrebu 1894. disertacijom O Sofoklovu Ajantu. God. 1893–1906. radio u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, 1906–08. referent je i zamjenik nadzornika za srednje škole u Zemaljskoj vladi Hrvatske u Odjelu za bogoštovlje i nastavu, 1908–22. zemaljski nadzornik za srednje škole, 1923. povjerenik za prosvjetu i vjere, 1923–40. rektor Više pedagoške škole u Zagrebu. Bio je član književno-umjetničkog odbora Matice hrvatske 1895–1917. Sudjelovao je u osnivanju Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora 1904. i bio član odbora; od 1926. član je Glavnoga prosvjetnog savjeta u Beogradu. Počasni je član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora. — Prvi su mu radovi iz filologije i književnosti. Pisao je o J. Kolláru te odnosu njegove Slávy dcera i Vrazovih Đulabija (Vienac, 1891, 15, 16, 18; 1899, 1–2, 4–5, 7), o ocu hrvatske književnosti M. Maruliću (Pobratim, 1901–02, 6, 11; Danica, koledar, 1903), Vitezovićevoj Novljančici (Nastavni vjesnik, 1901), fra G. Martiću (Danica, koledar, 1903, 1907), F. Račkom i J. J. Strossmayeru (Hrvatski učitelj, 1894, 5; Zbornik za pučku prosvjetu, 1923, 1–2; Obzor, 1929, 1), V. Jagiću (Nastavni vjesnik, 1923/24), Nazorovu epu Živana (Hrvatska straža, 1936, 86), braći Radić (Hrvatska smotra, 1936, 5–6) i dr. Bio je zastupnik idealističko-akseološke pedagogije i humanističkog obrazovanja omladine te odlučan protivnik utilitarističkog odgoja u školi (Nastavni vjesnik, 1924/25). Zahtijevao je bolje estetsko obrazovanje u školi (Kršćanska škola, 1928, 5–6), pa je njegovim nastojanjem uveden poseban predmet »umjetnost« u VIII razred realne i klasične gimnazije. Zauzimao se za reformu srednjih škola (Hrvatska njiva, 1918, 4) i gimnaziju kao idealan tip srednje škole. Mnogo radio na priznavanju i poboljšanju položaja građanskih škola (Građanska škola, 1926–27, 1) te teorijskom i praktičnom usavršavanju njihovih nastavnika. Pratio je organizaciju školstva u evropskim zemljama (napose u Francuskoj i Čehoslovačkoj) te bio zagovornik decentralizacije prosvjetne uprave u našoj zemlji. Bio je vrstan jezikoslovac. U kontekstu povijesti hrvatske gramatike ocijenio je Dellabellinu gramatiku, kritički se osvrnuo na Maretićev Jezični savjetnik iz 1924. te analizirao značenje Đ. Daničića za kulturu narodnog jezika (Nastavni vjesnik, 1901, 1924/25, 1926). Osvrnuo se na Glavna načela pravopisa iz 1931 (Napredak, 1931, 5) te se zauzimao za čistoću i pravilnost hrvatskoga književnog jezika (Napredak, 1931, 8; Obzor, 1931, 278; Hrvatski jezik, 1938–39, 4–5, 8–10). U Nastavnom vjesniku objavljivao je pomno izrađene Kritičke napomene uređivanju Akademijskog rječnika (1924/25–1942/43), a nakon II svjetskog rata surađivao u nastanku toga kapitalnog djela, obradivši osamnaest tiskanih araka. God. 1896. uredio je za tisak Hrvatske narodne pjesme te priredio drugo izdanje knjige Ivana Broza Oblici jezika staroga slovenskoga s dodatkom o postanju oblika jezika hrvatskoga ili srpskoga (Zagreb 1900³, 19054, 19115, 19186, 19237). S Milanom Šenoom uređivao je 1902. časopis Vienac. Preveo je s latinskoga djelo Tome Kempisa Nasljeduj Krista (Zagreb 1903, 1930²). Surađivao je sa Sigismundom Čajkovcem na Čitankama od 1. do 4. razreda pučkih škola u Banovini Hrvatskoj (Zagreb 1940).
DJELA: O Sofoklovu Ajantu. Zagreb 1894. — Kraljevski plemićki konvikat u Zagrebu 1796–1896. Zagreb 1896. — Čitanka iz književnih starina staroslavenskih, hrvatskih i srpskih za VII i VIII razred srednjih škola (suautor Đ. Šurmin). Zagreb 1896, 1901², 1905³, 19084, 19235. — Čitanka za odrasle početnike u čitanju (suautor S. Ratković). Zagreb 1923, 1926². — Čitanka za 1 razred osnovnih škola u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (suautor V. Nazor). Zagreb 1929. — Čitanka za II razred osnovnih škola u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (suautor V. Nazor). Zagreb 1929, 1933². — Čitanka za III razred osnovnih škola u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (suautor V. Nazor). Zagreb 1929. — Čitanka za IV razred osnovnih škola u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (suautor V. Nazor). Zagreb 1929, 1934². — Staroslovjenski jezik s hrvatskosrpskom redakcijom za IV razred srednjih škola (suautor S. Živković). Zagreb 1939.
LIT.: Đ. Šurmin (Gj. Šn): Hrvatske narodne pjesme. Vienac, 30(1898) 32, str. 493–494. — J. Živanović: Čitanka iz književnih starina staroslovenskih, hrvatskih i srpskih. Brankovo kolo, 4(1898) 48, str. 1529–1533. — F. Iveković: Stope Kristove i Nasljeduj Krista. Katolički list, 54(1903) 49, str. 583–588. — A. I. Carić: Ja – Stjepan Bosanac i Božo Lovrić. Narodni list (Zadar), 43(1904) br. 99. — B. Livadić: Dr. Bosanac u obrani Arnoldovih nazora. Pokret (Zagreb), 1(1904) br. 32. — B. Lovrić: Dr. Stjepan Bosanac. Jedinstvo, 11(1904) br. 97. — A. Radić: Glas Matice hrvatske god. I 1906. Glas Matice hrvatske, 1(1906) 23/24, str. 207–208; 2(1907) 21/24, str. 165–166. — J. Pasarić: Radi reforme nastavnog odjela. Pokret, 7(1910) 75, str. 2–3; 82, str. 2. — R. Strohal: Kako je prikazana u školskoj knjizi hrvatska glagolska knjiga? Kršćanska škola, 17(1910–11) 3/4, str. 43–48. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije 7–11. Zagreb 1911–1913. — B. Livadić: Dr. S. Bosanac i »Matica hrvatska«. Savremenik, 1917, str. 223–225. — F. Heffler (ff): Obuka u nauku vjere okamenjena? Katolički list, 70(1919) 10, str. 111–113. — J. Lončarić: Novo jedno pitanje iz današnje srednje škole. Ibid., 9, str. 101–105. — D. M. Bogunović: Dr Stjepan Bosanac. Narodna prosveta, 5(1923) 53, str. 1. — Učitelj: Zar tako g. Bosanče? Pokret, 3(1923) 37, str. 23. — D. Robotić: Ciklus filozofijskih-pedagogijskih predavanja. Kršćanska škola, 30(31!)(1927) 5/6, str. 53–62. — Ignotus: Jedno predavanje o »prosvjetnoj politici«. Riječ, 24(1928) 43, str. 7. — J. Jelašić: Nazor–Bosančeve čitanke i njihovi kritičari. Slobodni glas, 1(1929) 195, str. 4. — I. Esih (ie): Dr. Stjepan Bosanac. Uz šezdesetu obljetnicu njegova rođenja. Obzor, 71(1930) 193, str. 3. — M. Stanković: Napredak naše pedagoške nauke. Narodna prosveta, 12(1930) 7, str. 3. — (A. Rojnić): O čistoći našeg književnog jezika. Predavanje rektora dr. Stjepana Bosanca. Jutarnji list 20(1931) 6883, str. 15. — F. Bulić: Iz pisma don Frane Bulića Stjepanu Bosancu. Hrvatska revija, 7(1934) 10, str. 556–557. — J. Demarin: Bosanac Stjepan (u: Pedagogijski leksikon. Zagreb 1939). — I. Mamuzić: Staroslovjenski jezik s hrvatskosrpskom redakcijom za IV razred srednjih škola dra Stjepana Bosanca i dra Sretena Živkovića. Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva, 20(1939–40) 2, str. 152–156. — I. Esih: Dr Stjepan Bosanac i dr. Dragutin Boranić. Jutarnji list, 29(1940) 10205, str. 14. — or.: Sedemdesietiny dvoch chorvatskych slavisto (St. Bosanac i D. Boranić). Slovak (Bratislava), 1940, 26. VI. — S. Bosanac povodom umirovljenja. Hrvatska straža, 1940, 248 str. 4. — Lj. Godler: Školstvo i prosvjeta na početku XX. stoljeća i novi pedagoški pravci (u: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958, 263). — D. Pazman: Školstvo i prosvjeta u Hrvatskoj između dva rata. (Ibid., 312, 367). — Z. Vince: Značenje Frana Kurelca kao jezikoslovca. Rasprave Instituta za jezik, 1(1968) str. 336–337. — A. Bežen: Iz jedne škole – divizija učitelja (u povodu 60. godišnjice Pedagoške akademije u Zagrebu). Školske novine, 30(1979) 41, str. 10–11.
Tomo Žalac i Zlatko Vince (1989)
