BOŠNJAK, Blaž

traži dalje ...

BOŠNJAK, Blaž (Vaso), pisac (Vrbova kod Nove Gradiške, 20. VII 1743 — Kamenica, 1807). Gimnaziju završio u Požegi te stupio u Franjevački red i dobio ime Blaž (Basilius, Blasius). Tu je učio filozofiju i teologiju. a zatim odlazi u službu u Palestinu, gdje, s kraćim boravkom na Cipru, ostaje tri godine. Nakon povratka u domovinu obavljao dvije i pol godine dužnost propovjednika a neko vrijeme i upravitelja župe u Svetom Miklašu, u Banatu. God. 1775. postao je vojni svećenik Palffyjeve pukovnije i s njom 1789–91. sudjelovao u austrijsko-turskom ratu. Za boravka u Italiji 1798. zatražio je umirovljenje želeći se povući u franjevački samostan u Vukovaru, ali mu vojno zapovjedništvo nije moglo naći zamjenika, pa ostaje u službi do 1799. Poslije je bio administrator i provincijal kameničke župe. Godine 1801. završio je gradnju župne crkve u Kamenici, gdje je živio do smrti. — Svoje sudjelovanje u austrijsko-turskom ratu prikazao je u djelu Ispisanje rata turskoga, koje su neki autori (J. Forko, J. Bösendorfer) pogrešno pripisali franjevcu Tadiji Bošnjakoviću. Djelo je podijeljeno u dva dijela, ima 18 pjevanja a pisano je u osmercima, devetercima i desetercima. Prikazivanje je življe i zanimljivije u prvom dijelu, gdje B. opisuje osobne doživljaje, negoli u drugome, u kome suho izvještava o događajima što ih je crpio iz tuđih izvora. Stihovi nemaju umjetničke vrijednosti, ali otkrivaju temperamentna pučkog pjesnika. U djelu su točno i iscrpno prikazani ratni događaji te je zanimljivo ratno svjedočanstvo starije hrvatske književnosti; osjeća se utjecaj pučki pisane kronike A. Kačića Miošića. Godine 1795. tiskao je propovijed što ju je na hrvatskom jeziku izrekao u franjevačkoj crkvi u Osijeku.

DJELA: Ispisanje ratta turskoga pod Josipom cesarom Il pocsetog godine 1787. U Osiku, Pritiskano za slovih Martina Divald, 1792. — Sermo spiritualis de Passione Christi. Esek 1795.

LIT.: Š. Ljubić: Ogledalo književne poviesti jugoslavjanske, 2. Rijeka 1869, 486. — J. Forko: Crtice iz slavonske književnosti u XVIII stoljeću, 2. Osijek 1886. — M. Pavić: Književna slika Slavonije u 18. vieku. Glasnik Biskupije bosanske i sriemske, 17(1889) 10, str. 129. — M. Šrepel: Jakošićev spis: Scriptores Interamniae (F. Blasius Bošnjak). Građa za povijest književnosti hrvatske, 1899, 2, str. 143. — N. Andrić: Iz ratničke književnosti hrvatske. Prosvjeta (Zagreb), 10(1902) 2, str. 48. — B. Vodnik (Drechsler): Slavonska književnost u XVIII vijeku. Zagreb 1907, 87–88. — J. Bösendorfer: Crtice iz slavonske povijesti. Osijek 1910, 422. — V. Dukat: Pater Gregur Kapucin. Rad JAZU, 1915, 207, str. 193–199. — I. Kovačević: Neki prigodni pjesnici hrvatski iz Slavonije pod konac 18. vijeka i na početku 19. Nastavni vjesnik, 23(1914–15) 7, str. 493–494. — G.: Iz starog ratovanja cesarova. Sarajevski list, 40(1917) 202, str. 4–5. — T. Matić: Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda. Zagreb 1945. — Vjesnik Biskupije đakovačke, 4(1951) 3, str. 45–48; 7/8, str. 102–104. — M. Franičević: Slavonski pisci XVIII stoljeća u okviru hrvatske književnosti. Forum, 7(1968) 2/3, str. 321–331. — V. Rem: Pjesnici Slavonije. Revija, 9(1969) 4/5, str. 15. — F. E. Hoško: Franjevci i knjiga za slavonske krajišnike. Kačić, 16(1984) str. 153–159. — I. Sršan: Slavonski pisci (1795–1830). Revija, 28(1988) 1, str. 80–81.

Mira Pirker (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOŠNJAK, Blaž. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2537>.