BRATANIĆ, Branimir

traži dalje ...

BRATANIĆ, Branimir, etnolog (Jastrebarsko, 16. V 1910 — Zagreb, 12. V 1986). U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju, diplomirao jugoslavistiku (1932) i etnologiju pri Filozofskom fakultetu (1936) te doktorirao 1947. tezom Oraće sprave u Hrvata. Bio je suplent hrvatskog jezika u karlovačkoj gimnaziji (1934), predavač u gimnaziji u Zagrebu (1935/36), potom pri Katedri za etnologiju Filozofskog fakulteta asistent a od 1960. redoviti profesor. Umirovljen je 1980. Kao honorarni nastavnik predavao je etnologiju u Višoj, poslije Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu (1940–45). Bio je predstojnik Etnološkog zavoda na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1965–80), voditelj Centra za pripremu Etnološkog atlasa Jugoslavije (od 1961) i Koordinacijskog centra Etnološkog atlasa Evrope i susjednih zemalja (od 1966), suosnivač i prvi potpredsjednik Etnološkog društva Jugoslavije (1957–62), član Commission internationale des arts et traditions populaires (Pariz 1948–64), predsjednik Komisije za Etnološki atlas Jugoslavije (od 1958) i Stalne međunarodne komisije za etnološke atlase (od 1968), suosnivač i član Stalne međunarodne komisije za istraživanje historije gospodarskog oruđa i sprava (International Secretariat for Research on the History of Agricultural Implements; od 1953), suosnivač i član uže redakcije međunarodnog časopisa Ethnologia Europaea (od 1965), počasni član Národopisné společnosti československé (od 1965) i Anthropologische Gesellschaft in Wien (od 1970). God. 1973. primio švedsku medalju »Artur Hazelius« za rad na Etnološkom atlasu Evrope. Područje njegova znanstvenog zanimanja jest istraživanje oraćih sprava, teorijâ i metodâ etnološke znanosti, a navlastito rad na području etnološke kartografije (jugoslavenski i evropski etnološki atlas). Radove je objavljivao u periodicima 15 dana (1931–32), Seljački svijet (1935), Seljačka sloga (1936), Kalendar seljačke sloge (1937), Hrvatski list (1938), Laos (Stockholm 1952, 1955), Etnologia Europaea (Arnhem 1970–71).

DJELA: Oraće sprave u Hrvata. Zagreb 1939. — O smotrama hrvatske seljačke kulture. Zagreb 1941. — Uz problem doseljenja Južnih Slavena. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1(1951) str. 221–250. — Oraće sprave centralnog dijela Balkanskog poluotoka. Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu 1901–1951. Beograd 1953, 42–57. — Etnološki atlas Jugoslavije. Etnološki pregled, 1(1959) str. 9–18. — Nekoliko napomena o tehničkoj konstrukciji starog slavenskog pluga. Etnografia Polska (Warszawa), 3(1960) str. 78–120. — Pogled na 200 godina etnološke znanosti. Izvješća Hrvatskog etnološkog društva, 5–6(1976) str. 5–54. — Etnological Cartography and Atlases. Europe as a Cultural Area (Haag—Paris—New York), 1979, str. 95–122.
 
LIT.: V. Gogolja i M. Predović: Etnolog dr Branimir Bratanić. Žumberački kalendar, 1967, str. 389–392. — V. Belaj: Das Werden der Ethnologie bei den Kroaten. Ethnologia Slavica (Bratislava), 1974, str. 246–247. — Isti: Profesoru Branimiru Brataniću za 70. godišnjicu (skice za biografiju s bibliografijom). Etnološka tribina, 10(1980) 3, str. 95–101. — Isti: In memoriam prof. dr Branimir Bratanić. Ibid., 16(1986) 9, str. 169–171. — Isti: Istaknuti etnolog. Vjesnik, 46(1986) 15. V, str. 11.
 
Zorica Šimunović Petrić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BRATANIĆ, Branimir. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2718>.