BRATULIĆ, Josip

traži dalje ...

BRATULIĆ, Josip, književni povjesničar (Sveti Petar u Šumi kod Pazina, 13. II 1939). Gimnaziju završio u Pazinu, 1963. diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1975. doktorirao. Najprije asistent, potom znanstveni suradnik Staroslavenskog instituta »Svetozar Ritig« u Zagrebu. God. 1977. postaje asistent, pa docent, izvanredni i 1987. redoviti profesor pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Član suradnik JAZU. — Prvi mu je rad Putovi i tokovi – povodom Kombolove Povijesti hrvatske književnosti (Razlog, 1962, 1). Radove o starijoj hrvatskoj književnosti i kulturi, pretežno predrenesansnog razdoblja, objavljuje u publikacijama Dometi (1971), Radovi Staroslavenskog instituta (1972), Krčki zbornik (1975), Tekstologija srednjovjekovnih južnoslavenskih književnosti (Beograd 1981) i dr. Posebno se bavi glagoljaškim razdobljem hrvatske književnosti te u sklopu toga istražuje korijene pismenosti i kulture srednjovjekovne Istre (Bulletin Razreda za likovne umjetnosti JAZU, 1977, 1), daje sintetički pregled hrvatske poezije srednjega vijeka (Dometi, 1978, 12), iznosi historijat čitanja Baščanske ploče s nekim novim prijedlozima čitanja (Istra, 1978, 1/2), piše o hrvatskoj glagoljaškoj književnosti između Istoka i Zapada (Croatica Christiana periodica, 1980, 6). Istarski razvod znanstvena je studija s kritičkim izdanjem teksta Razvoda u latiničkoj transkripciji, a knjiga Istarske književne teme sadržava izbor objavljenih književnopovijesnih rasprava i članaka. Uz tekst Istarskog razvoda priredio je pretisak i transliteraciju Prve hrvatske glagoljske početnice (1527) te preveo i protumačio Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela (1985). Priredio je za tisak i napisao predgovor za Vinodolski zakon 1288 (Zagreb 1988). Uredio je i popratio pogovorom više izdanja u biblioteci Istra kroz stoljeća, a za ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti priredio izbor i napisao predgovor za sedmoricu književnih povjesničara (M. Rešetar, T. Matić, F. Fancev, S. Ježić, J. Ravlić, J. Badalić i J. Torbarina). U Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture (»Školska knjiga«, Zagreb 1980) napisao više sintetskih članaka i biografija. O povijesti knjige u Hrvatskoj objavio je više članaka (Naša knjiga, 1984–87; Les Croates et la civilisation du livre, Paris 1986). Autor je književnih i znanstvenih recenzija i prikaza (Slovo, 1969–72; Zbornik za slavistiku, 1972–78; Filologija, 1973; Kaj, 1973; Mogućnosti, 1978; Oko, 1983–85; Croatica, 1984). Napisao je tekst vodiča Aleja glagoljaša Roč–Hum (Roč 1983), koju je i koncipirao zajedno sa Ž. Janešom.

DJELA: Istarske književne teme. Pula 1978. — Istarski razvod. Pula 1978. — Istarski razvod – bibliofilsko izdanje. Pula 1988. — Vinodolski zakon. Zagreb 1988.
 
LIT.: K. Režić: Krčki zbornik Povijesnog društva otoka Krka. Slovo, 25–26(1976) str. 454–463. — S. Damjanović: Josip Bratulić, Istarski razvod, studija i tekst. Dometi, 11(1978) 12, str. 109–112. — K. Nemec: Istarski razvod. Most, 1979, 3/4, str. 168–170. — I. Župan: Istarski razvod. Istra, 17(1979) 5/6, str. 139–144. — I. Pranjković: Josip Bratulić, Istarski razvod. Slovo, 31(1981) str. 141–144. — J. Tandarić: Prva hrvatska početnica 1527. Ibid., 32–33(1982–83) str. 255–261. — V. Bogišić: Šest oživjelih opusa. Oko, 12(1984) br. 316. — J. Lisac: Šest hrvatskih filologa u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti. Dubrovnik, 27(1984) 1/2, str. 193–197. — M. Zalar: Reprezentativan izbor. Rešetar, Fancev, Matić, Badalić, Ježić, Ravlić. Studentski list, 38(1984) br. 864. — M. Maglajlić: Fortisov konačni dolazak. A. Fortis. Put po Dalmaciji. Odjek, 38(1985) 15/16, str. 23. — M. Bertoša: Josip Bratulić godine 1975: u traganju za suštinom Istarskog razvoda. Istra, 24(1986) 3/4, str. 27–31. — S. Damjanović: Poziv u zavičaj duha. Čitajući i slušajući Bratulića. Ibid., str. 15–26. — D. Fališevac: Josip Bratulić – povjesničar hrvatske književnosti. Ibid., str. 32–36. — D. Načinović: Od Grebla do Balote. Glas Istre, 44(1987) br. 295. — I. Sabalić: Čuvar knjiga. Start, 1987, 491, str. 96–97. — J. Vlašek: Žitja Konstantina Ćirila i Metodija i druga vrela. Slavia, 56(1987) 4, str. 408–410. — M. Bertoša: Osebujna i vrijedna miscellanea. Istra, 2(1988) 3, str. 93–96. — I. Bošković: Kulturni kontinuitet Istre. Slobodna Dalmacija, 45(1988) 8. X.
 
Rafo Bogišić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BRATULIĆ, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2732>.