BRAUM, Franjo

traži dalje ...

BRAUM, Franjo, financijski stručnjak i gospodarski pisac (Indija, 10. XII 1872 — Zagreb, 3. XI 1935). Osnovnu školu polazio u Novom Sadu, srednju završio u Zemunu 1891. Radio je u državnomu poreznom uredu u Rumi te u financijskim ravnateljstvima u Vukovaru, Gospiću, Ogulinu i Rijeci. B. je utvrdio da je Hrvatska financijski oštećena u provođenju Ugarsko-hrvatske nagodbe (1868), o čemu je izvijestio i člana regnikolarne deputacije Franu Vrbanića. Ugarska je vlada nadoknadila štetu, ali je B. izgubio službu. Od 1896. do 1908. bio je upravitelj gradskoga poreznoga ureda u Zemunu, ali je zbog neslaganja s režimom bana P. Raucha izgubio zaposlenje, kao i kratkotrajnu službu u zagrebačkoj upravi. Do pada Rauchove vlade zaposlen je u Prvoj hrvatskoj štedionici. God. 1910. ponovno se vraća u državnu službu i postaje vladin financijski savjetnik, a od 1914. radi pri Regnikolarnoj deputaciji za obnovu Hrvatsko-ugarske nagodbe. God. 1917. ponovno napušta državnu službu i vraća se u zagrebačku gradsku službu kao financijski savjetnik i voditelj financijskog odjela u kojemu sanira gradske financije ratne 1918, pa je Gradska općina izišla iz I svjetskog rata bez dugova. God. 1918. preuzima kao povjerenik Narodnog vijeća upravu financijskih poslova za Hrvatsku, Slavoniju i Istru. Krajem 1918. nezadovoljan političkom situacijom ponovno napušta državnu službu i dolazi na čelo Hrvatsko-slavonskoga taninskog sindikata, krajem 1919. surađuje kao financijski stručnjak na mirovnoj konferenciji u Parizu, a poslije djeluje pri reparacijskim komisijama u Beču i Budimpešti. Bio je član Upravnog odbora Saveza industrijalaca, zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore, ravnateljstva Gradske štedionice grada Zagreba i dr. — B. je autor knjiga, članaka, rasprava i studija iz područja financijske, porezne i prometne politike te javnih financija. Posebno se ističu prilozi o gospodarsko-financijskim pitanjima Hrvatsko-ugarske nagodbe (Mjesečnik Pravničkoga društva u Zagrebu, 1918, 7–8; Hrvatski ekonomista, 1918, 13; Hrvatski Lloyd, 1918, 1, 5) i referat Kritika naše porezno financijalne politike, održan na protestnom zboru zagrebačkih privrednika (Privredni arhiv, 1928). Surađivao također u Agramer Tagblatt (1908–10, 1912–13, 1920), Gospodarskom listu (1909, 1912, 1918), Mjesečniku Pravničkoga društva u Zagrebu (1909, 1912, 1918, 1928), Obzoru (1909, 1921–23, 1929–30), Općinskom upravniku (1910–13, 1916–18, 1929), Hrvatskom Lloydu (1915–16, 1918), Hrvatskom ekonomisti (1918) i Der Morgen (1924–25). Od 1925. izdavao i uređivao reviju za financijska i ekonomska pitanja Privredni arhiv. Prema I. Esihu, B. je za vrijeme bivše monarhije neoborivim argumentima ustajao protiv zanemarivanja i prikraćivanja gospodarskih interesa Hrvatske te protiv različitih presizanja na štetu njezine autonomije boreći se za mirni i sustavni gospodarski razvitak i napredak.

DJELA: Priručnik za državne izravne poreze, 1–2. Zemun 1904. — Novi državni izravni porezi. Zagreb 1912. — Naš trgovinski ugovor s Austrijom. (S. l., s. a.).
 
LIT.: Franjo Braum. Hrvatski ekonomista, 2(1918) 16, str. 1. — Povjerenici Narodnoga Vijeća – Franjo Braum. Hrvatski Lloyd, 10(1918) 46 a, str. 1–3. — I. Esih: Franjo Braum. Obzor, 76(1935) 255, str. 3. — M. Kolar-Dimitrijević: Kriza taninske industrije u Hrvatskoj i položaj radništva. Zbornik Historijskog instituta Slavonije, 6(1968) str. 39–59.
 
Tatjana Delibašić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BRAUM, Franjo. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2737>.