BRAUTIĆ, Nikola

BRAUTIĆ, Nikola (Braut, Brautius, Brautti), pjesnik (Lopud, 1566 — Lopud, 27. V 1632). U lopudskih dominikanaca završio gramatiku, logiku i dijalektiku, studije nastavio u Rimu i isusovačkome Collegium Romanum 1582–94. Kao vrstan đak stekao potporu učenog Frana Toleta, prvoga isusovačkog kardinala (1593), po čijoj ga preporuci Klement VIII postavlja odgojiteljem svog pranećaka Silvestra Aldobrandinija, budućeg kardinala. U bratovštinu Sv. Jeronima u Rimu primljen je 1587. Od 1588. do 1590. obavljao službu sindika, a 1594/95. predsjednika. Od osnutka Kaptola Sv. Jeronima bio je kaptolski kamerlengo. Klement VIII dodijelio mu je 1599. beneficij u Trogiru i imenovao ga kanonikom bazilike Sv. Ivana Lateranskog, a 1602. biskupom u Sarsini (Emilija), kojoj je bila pripojena grofovija Bobbio te je stekao naziv »comes Bobü«. Za upravljanja biskupijom sukobio se s uglednom rimskom obitelji Aldobrandini, koja je svojatala bogate biskupijske prihode. God. 1621. protivnici su ga napali i opljačkali u zaseoku Ceuli te nakon četveromjesečnog zatočeništva odveli u Rim i zatvorili u Anđeosku tvrđavu. Papa Grgur XV pokrenuo je sudbeni postupak pa je 1622. osuđen gubitkom časti i desetogodišnjim progonstvom u Perugiu. Grgur XV nije ga uspio nagovoriti da se odrekne biskupije. Osobno se osjećao nevinim, ali njegovim žalbama nije udovoljeno. Tek za Urbana VIII zauzimanjem dubrovačkog Senata i njegova poslanika Petra Beneše oslobođen je 1625. krivice i pušten na slobodu. Budući da nije uspio povratiti biskupiju, odreknuo je se i od 1627. živio u rodnom mjestu. Dominikancima je poklonio djedovsku kuću i imanje na Brocima kod Stona te knjižnicu i pokućstvo. Pomogao im je sagraditi samostan dopuštenjem Senata iz 1628. i stonskog biskupa Ambrozija Gučetića. U crkvi Gospe od Šunja nalazi se njegov grob s biskupskim grbom i natpisom. — Kao vrstan latinski pjesnik opjevao je u djelu Martyrologium poeticum u 4880 distiha živote kršćanskih mučenika, dodavši im evanđeosko učenje o Isusovu rodoslovlju te petnaest otajstava Rozarija. Djelo je posvetio ravennskom nadbiskupu kardinalu Alojziju Capponiju. Izgubljen je izvornik njegove apologetske autobiografije Nicolai Brautti Episcopi Sarsinae et comitis Bobii ad universos Ecclesiae Dei praelatos, a sačuvani prijepis Ivana M. Matijaševića nastao je prema Crijevićevu djelomičnu izvatku. Dokumenti o Brautiću nalaze se u Historijskom arhivu u Dubrovniku (Consilium rogatorum).