BREGOVAC, Zdravko

traži dalje ...

BREGOVAC, Zdravko, arhitekt (Dinjevac kraj Đurđevca, 4. III 1924). Diplomirao na Tehničkom fakultetu u Zagrebu 1949 (Z. Strižić, A. Albini, M. Kauzlarić). Nakon završetka studija radi u Centralnom birou za projektiranje u Rijeci na različitim zadacima obnove i izgradnje brodograđevne industrije (Rijeka, Pula, Korčula). God. 1952–59. djeluje u Zagrebu kao samostalni arhitekt, povezuje se s likovnim umjetnicima i sudjeluje u osnivanju likovne grupe Exat 51, koja je označila raskid s konceptom socijalističkog realizma u umjetnosti. God. 1953–56. bio je glavni urednik Arhitekture. Od 1970. izvanredni je profesor na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji i na postdiplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Kao ekspert za turizam boravio je na Kubi (1982). — U razdoblju samostalnog djelovanja (1952–59) pretežno se bavi projektiranjem interijera i izložbenih paviljona, među kojima se izdvajaju dva paviljona na Zagrebačkom velesajmu te jugoslavenski paviljoni u Chicagu, Helsinkiju i Beču. U to vrijeme uspješno sudjeluje i na nekoliko međunarodnih natječaja: s V. Richterom dobiva prve nagrade na natječajima za Muzej u Alepu u Siriji (1956) i za Muzej grada Beograda (1959), a samostalno drugu nagradu na natječaju za Kulturni centar u Kuwaitu (1960). Od 1959. vodi projektni biro u Rijeci (Opatiji) i posvećuje se, gotovo isključivo, turističkoj arhitekturi. U projektima za hotele, turistička naselja, restorane i motele pokazuje širok kreativni dijapazon i sposobnost prilagođivanja specifičnim uvjetima projektnog zadatka, podjednako u odnosu na sadržaj i funkciju objekta i u odnosu na posebnosti regionalne tradicije. U jadranskom području kao građevni materijal često upotrebljava kamen i pokrov od kupa kanalica, a u organizaciji građevine teži prožimanju unutrašnjih i vanjskih prostora i stvaranju ograđenih atrija za boravak na otvorenome, dok u kontinentalnim područjima (Plitvička jezera) upotrebljava drvo te pomoću smionih grednih konstrukcija oblikuje unutrašnje prostore specifičnoga rustikalnog ugođaja. Projektirao je turistička naselja »St. Andrea« (1963), »Girandella« (1969) i »Maslinica« (1970) u Rapcu, hotele »Helios« (1960) i »Bellevue« (1966) u Malom Lošinju, »Bellevue« (1963) i »Jezero« (1970) na Plitvičkim jezerima, »Lanterna« (1966), »Fortuna« (1971) i »Apolo« (1971) u Rapcu, »Ambasador« (1966) i »Pariz« (1971) u Opatiji, »Golf« na Bledu (1969), »Marina« u Mošćeničkoj Dragi (1970), »Novi Park« (1970) i »Barbara« (1970) u Zadru, »Carolina« (1971) i »Eva« (1972) u Suhoj Punti na Rabu, »Topolica« u Baru (1982) i »Padova« u Rabu (1983), te motele »Borje« u Titovoj Korenici (1975), »Grabovac« kraj Rakovice (1976), »Plitvice« uz Maslenički most (1983), »Plitvice« u Lučkom kraj Zagreba (1986, s I. Pitešom) i »Vojnić« u Vojniću (1986). Rekonstruirao je hotele »Toplice« na Bledu (1968), »Kvarner« u Opatiji (1971) i »Istra« u Rabu (1974). Po njegovim projektima izvedeni su restorani u Kamporu na Rabu (1982) i u Matuljima (1985) te autokampovi u Novalji na Pagu i »Treća Padova« na Rabu. Autor je urbanističkih rješenja za turistička područja: Opatija–Lovran, Suha Punta na Rabu, Vrh Ike iznad Lovrana. — B. je u osnovi ostao trajno privržen zasadama arhitektonskog funkcionalizma i racionalizma. U trima desetljećima bavljenja turističkom arhitekturom uspio je ostvariti osebujan i maštovit arhitektonski izraz, u kojemu je na osobit način znao povezati suvremena arhitektonska rješenja s pejzažnim i povijesnim obilježjima ambijenta. Elemente projektiranja, od smještaja objekta i prilaza do unutrašnje komunikacije, zasniva na uvažavanju specifičnih zahtjeva hotelske tehnologije, što je njegovim objektima donijelo međunarodna priznanja i osiguralo funkcionalnu dugovječnost. Posebnu pažnju posvećuje organizaciji i opremi interijera, u kojima ujedinjuje primjenom visokih tehničkih i estetskih standarda praktičnost i udobnost. Brojem i kvalitetom svojih ostvarenja i visokom profesionalnom razinom rješavanja složenih problema »industrije slobodnog vremena«, B. ide među naše najistaknutije autore na području turističke arhitekture. — Dobio je Saveznu nagradu za arhitekturu (1964, hotel »Bellevue« na Plitvičkim jezerima) i Nagradu »Viktor Kovačić« (1970).

LIT.: S. Sekulić-Gvozdanović: Tri realizacije arhitekta Bregovca. Čovjek i prostor, 18(1971) 219, str. 10–15. — Ž. Čorak: Stil i karakter suvremenih zahvata u jadranski prostor. Život umjetnosti, 1973, 19/20, str. 42–45, 51.
 
Žarko Domljan (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BREGOVAC, Zdravko. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2771>.