BUBANJ, Remigij

BUBANJ, Remigij, kirurg (Virovitica, 21. IV 1906 — Zagreb, 4. V 1971). Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, gdje je završio Medicinski fakultet 1930. Bio je kotarski liječnik u Udbini (1934–36) i Krapini (1936–41). God. 1941. otpušten je iz službe, odveden u logor, a zatim poslan u Bosnu na rad te 1942–44. obavlja dužnost šefa kirurškog odjela Vojne bolnice u Mostaru. Otišavši 1944. u NOB, vodi kiruršku ekipu XXIX udarne hercegovačke divizije, a nakon oslobođenja kirurški odjel mostarske Vojne bolnice. Nakon demobilizacije 1946. radi kao asistent Kirurške klinike u Zagrebu. God. 1949. izabran je za pomoćnika ravnatelja, a 1951. za ravnatelja Ravnateljstva ustanova Medicinskog fakulteta u Zagrebu (od 1961. Kliničke bolnice Medicinskog fakulteta) i na toj dužnosti ostaje do umirovljenja 1965. Da bi što uspješnije mogao obavljati taj zadatak, završio je i Ekonomski fakultet te je uspio dati niz suvremenih rješenja u organizaciji rada Kliničke bolnice. Kao stipendist Svjetske zdravstvene organizacije proučavao je organizaciju bolnica u evropskim zemljama. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu bio je viši predavač bolničke administracije, a u Višoj školi za medicinske sestre predavao je organizaciju zdravstvene službe i zdravstveno zakonodavstvo. Bio je prvi predsjednik Zemaljskog tajništva Saveza sindikata zdravstvenih i socijalnih radnika Hrvatske. Jedan je od osnivača i prvi predsjednik (1957–62) Udruženja zdravstvenih ustanova NRH, a zatim (od 1962. do smrti) glavni urednik časopisa Zdravstvo. Također je bio pokretač međunarodne izložbe Medicina i tehnika (1961) te dugogodišnji predsjednik organizacijskog odbora te izložbe. Bio je predsjednik Sekcije za sportsku medicinu Zbora liječnika Hrvatske i predsjednik Nogometnog kluba »Dinamo«. Pisao je o kirurgiji slezene i problemima anesteziološke službe (Liječnički vjesnik, 1949), o organizaciji zdravstvene službe u drugim evropskim zemljama (Liječnički vjesnik, 1956; Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu, 1956), o ulozi socijalnog radnika u zdravstvenim ustanovama (Liječnički vjesnik, 1959), o školovanju rukovodećeg kadra u zdravstvu (Zdravstvo, 1964) te o uređenju bolnica (Zdravstvo, 1971).