BUCONJIĆ, Nikola

traži dalje ...

BUCONJIĆ, Nikola, pjesnik, prozaik i etnograf (Neum-Klek, 15. IX 1865 — Sarajevo, 24. V 1947). Osnovnu školu završio je u Stocu, šest razreda gimnazije i učiteljsku školu u Sarajevu (1887). Ispit za učitelja trgovačke škole položio je u Zagrebu 1893. Bio je učitelj u Mostaru do 1889, kada je zbog političkog djelovanja premješten u Bugojno, zatim je 1891–1900. upravitelj u Doboju i Tuzli. Od 1900. do 1916. nastavnik je u trgovačkoj školi u Tuzli, Brčkom, Travniku i Mostaru, a do umirovljenja 1925. bio je školski nadzornik u Sarajevu. — Prvi objavljeni rad Ivo i Mara tiskao je u Glasu Hercegovca (1887, 27). Dječje pjesme, priče, putopise te povijesne i etnografske opise objavljivao je od 1894. do 1944. u Viencu, Nadi, Osvitu, Glasniku sv. Ante Padovanskog, Kršćanskoj obitelji, Napretku (kalendar), Novom beharu, Katoličkom tjedniku, Dječjem Novom beharu, Vrtiću i dr. Fakturom epskih narodnih pjesama napisao je pjesme o životu Franje Josipa I, Petra Zrinskoga i Krste Frankopana, Gazi Husrevbega i o krbavskoj bitki, a u knjizi poučnih i rodoljubnih pjesama za djecu (Ljiljanke) služio se raznovrsnijom metrikom. U romanu – pisanom dobrim jezikom i stilom – Grob do groba, koji je objavljen u Katoličkom tjedniku (1941, 44; 1942, 51), ljubavna melodramatska fabula s tragičnim završetkom prožeta je autentičnim hercegovačkim folklorizmom. Sustavni etnološki opis bosanskohercegovačkih katolika (Život i običaji Hrvata katoličke vjere u Bosni i Hercegovini) i prikaz udjela hercegovačkih Hrvata u hercegovačkom ustanku i austrijskoj okupaciji Bosne i Hercegovine (Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca) doprinos je bosanskohercegovačkoj folkloristici i historiografiji. Mnoge tekstove potpisivao je pseudonimima Nine i Džem, -bu-, -ni-.

DJELA: Život i običaji Hrvata katoličke vjere u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1908. — Povijest ustanka u Hercegovini i boj kod Stoca. Mostar 1911. — Ljiljanke. Mostar 1975. — Franjo Josip I. Sarajevo 1916. — Grof Petar Zrinski i knez Krsto Frankopan. Sarajevo 1926. — Bitka na Krbavskom polju. Sarajevo 1929. — Gazi Husrevbeg. Sarajevo 1942.
 
LIT.: -g-: Nine Buconjić. Ljiljanke. Novine (Zagreb), 2(1915) 95, str. 7. — P.- r.: Ljiljanke. Rodoljubne i poučne pjesme za hrvatsku mladež. Napredak, 56(1915) 5, str. 233–235. — S. Marković: 30-godišnjica književnog rada Nikole Buconjića. Napredak, 3(1928) 10, str. 145–146. — S. Ilijić (Stj. I.): Nikola Buconjić. (Povodom tridesetgodišnjice kulturnog rada.) Jutarnji list, 20(1931) 6991, str. 9. — R. Rotter Progonski: Nikola (Nine) Buconjić. Obzor, 76(1935) 201, str. 1. — A. Nametak: Rijedak jubilej našeg suradnika. Novi behar, 9(1935–36) 7/8, str. 112–113. — R. Rotter Progonski: Književni jubilej Nikole Nine Buconjića. Obzor 78(1938) 245, str. 1–2. — I. Alilović: Nikola-Nine Buconjić zaboravljeni hrvatski pisac iz Hercegovine. Danica (kalendar), 1979, str. 184–185.
 
Dubravko Horvatić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BUCONJIĆ, Nikola. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2980>.