BUČIĆ

traži dalje ...

BUČIĆ, hvarska obitelj, čije je ime zabilježeno i u oblicima Bucić, Bucich, Buçich, Buccich, Bucchich, Buchich. Na Hvaru su bili nastanjeni u Jelsi (1449), Starom Gradu i Hvaru (od 1518). Jedan Bučić (bez imena) naveden je među svjedocima u spisu o utemeljenju beneficija crkvice Sv. Nikole na Velom Brdu iznad Starog Grada (izdan u Hvaru 10. IV 1487). U proglasu generalnog providura S. Giustiniana iz 1512. s popisom sudionika pučkog ustanka na Hvaru 1510, koji su bili prognani ili ucijenjeni, navedena su i dva Bučića – Petar i meštar Nikola. Bučići su u XVII i XVIII st. bili poznati kao drvodjeljci; Kuzma iz Staroga Grada izradio je 1753. nove glavne vratnice na hvarskoj katedrali. God. 1685. uživali su Bučići povlastice kao hvarski »građani«. Hvarski kanonici bili su Grgur (oko 1698/99) i Petar (oko 1705). Petar se 1716. spominje kao »prokurator puka«. Nikola je bio bilježnik u Starom Gradu (1718–40). U XVIII st. oni su jedna od četiriju građanskih obitelji iz Hvara koje su stekle zemljišta i nekretnine na posjedu Dubovi dol u blizini grada; imanje sa sjedištem u selu Zacima (Zavala, Pitovska plaža) bilo je u posjedu obitelji do 1821. Jedna grana obitelji dobila je u XVIII st. mletački vojni naslov conte te plemstvo Budve i Skradina; 1798. primljeni su conte Juraj i bivši mletački časnik i posjednik u Starom Gradu conte Justin u hvarsko Veliko vijeće. Za francuske uprave u Dalmaciji Juraj je bio sudac okružnog prvostepenog suda u Zadru (Tribunale di prima Istanza), a Justin, inspektor šuma na otocima, te 1811. općinski vijećnik; od 1806. član je masonske lože u Splitu. Alvis (Vjekoslav) je 1808/09. bio prisjednik, a od 1811. vijećnik hvarske općine; 1800–03. sudjelovao je u osnivanju i djelovanju kazališnog društva u Hvaru, koje se brinulo za obnovu kazališnog života u gradu. God. 1824. i 1835. spominje se među kazališnim diletantima i Petar (1791–1847). Petrov brat Grgur bio je 1810. tajnik hvarske općine. Petrovi sinovi bili su prirodoslovac → GRGUR i liječnik → TOMO te Ivan Ante (rođ. 1831), doktor prava i odvjetnik u Hvaru, a od 1868. prvi predsjednik i direktor Higijeničkog društva u Hvaru (Societa Igienica). Bio je pristaša Narodne stranke i načelnik hvarske općine nakon općinskih izbora od 1868–70. do 1872. Oko 1871–73. on je jedan od javnih branilaca u okružnom sudu u Splitu, a od 1874. odvjetnik u Zadru. Njihov četvrti brat Vjekoslav (rođen 1838), javni bilježnik u Hvaru, bio je član Upravnog odbora narodnjačkoga čitaoničkog društva Societa Cur Salon u Hvaru (osnovano 1870, pravila potvrđena 1875). Publicist i prevodilac → FRANJO JORDAN djelovao je u Argentini. Petar je 1897. otvorio prvu ljekarnu u Komiži. Do novijeg vremena djelovala je Josefina (Jozica, 1886–1956), kći Vjekoslava, koja je bila prva žena meteorolog u Dalmaciji. Meteorološka promatranja obavljala je u Hvaru 1913–18, a 1896. i 1898. pomagala je u istom poslu stricu Grguru (ponegdje se pogrešno navodi da je bila njegova kći). Njezini izvještaji pohranjeni su u Hidrometeorološkom zavodu u Zagrebu. Njezin brat bio je pravnik i hvarski zavičajni povjesničar Remigije (1874–1951). Od njegovih povijesnih radova objavljene su studije Santa Maria de Lesna prva stolna crkva hvarska i Civitas nova i civitas quae aliis temporibus fuit (Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1935–49 [1950!]) te posmrtno O nekim bratovštinama otoka Hvara (Prilozi povijesti otoka Hvara, 1978, 5) i samostalna publikacija O javnim građevinama i zgradama u Hvaru (Split 1956). Arhiv koji je sakupio istražujući zavičajnu povijest i pismena ostavština pohranjeni su u Centru za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara, gdje se čuva i arhiv njegove obitelji. Podataka o Bučićima u XVII i XVIII stoljeću ima i u arhivalijama hvarske obitelji Hektorović (u Zavodu za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku). Na njihovoj negdašnjoj kući iz XVII/XVIII stoljeća, u Starom Gradu (poslije kuća Machiedo), nalazi se kameni grb Bučića.

LIT.: Obitelj. — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. Nürnberg 1873, str. VII, 31. — G. Novak: Pučki prevrat na Hvaru god. 1510–1514. Split 1918, 83. — V. A. Duišin: Zbornik plemstva, 1. Zagreb 1938, 102–103. — A. Jutronić: Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1950, 34, str. 57. — N. Duboković Nadalini: Stvaranje i razvoj jednog zemljišnog posjeda na Hvaru. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 4–5(1955–56) str. 667–670. — Isti: O sfragistici i stematologiji otoka Hvara. Arhivist, 6(1956) 3/4, str. 62–63, 66, 69. — Isti: Inventar crkvenih i privatnih arhiva otoka Hvara. (Dodatak). Split 1957, 31. — D. Berić, N. Duboković Nadalini i M. Nikolanci: Popis spomenika otoka Hvara. Split 1958, 71. — N. Duboković Nadalini: Moderne administrativne općine na Hvaru. Prilozi povijesti otoka Hvara, 1(1959) str. 123, 125. — Isti: Fondovi u posjedu Historijskog arhiva. Bilten Historijskog arhiva komune hvarske, 3(1961) 3/4, str. 2. — Isti: Općinsko ustrojstvo i prilike na Hvaru od 1807. do 1818. godine. Prilozi povijesti otoka Hvara, 2(1962) str. 93–97, 100–101. — D. Foretić: Borba za ponarođivanje općina u Dalmaciji (1865–1900). Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Zbornik. Zagreb 1969. — G. Novak: Hvar kroz stoljeća. Zagreb 1972³, 88–89, 123, 193, 200, 235, 238. — N. Bezić-Božanić: Zanatlije XVII stoljeća u Hvaru. Hvarski zbornik, 5(1977) str. 254. — M. Zaninović: Crkvica na najvišem vrhu Hvara patronat Matije Ivanića. Radovi. Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, 10(1977) str. 157–158. — I. Kasandrić: Hvarski pučki ustanak. Split 1978, 74–75. — Đ. Novak: Hvarsko kazalište u XIX stoljeću. Prilozi povijesti otoka Hvara, 5(1978) str. 82. — S. Plančić: Inventar Arhiva Hektorović, 1. Stari Grad 1980, str. 29, 39, 44, 68, 72, 84, 88; 2, 1982, str. 15, 19–21, 44, 51, 85–88. — J. Kovačić: Zapisi o crkvama u Hvaru. Hvar 1982, 183. — Kuzma (1753). — C. Fisković: Hvarska katedrala. Split 1976, 57, 154. — N. Bezić-Božanić: Zanatlije XVIII i XIX stoljeća u Hvaru. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, 10(1980) str. 120–121. — Nikola, bilježnik. — N. Čolak: Arhivska građa za povijest otoka Hvara u nekim arhivima van Hvara. Bilten Historijskog arhiva komune hvarske, 3(1961) 3/4, str. 12. — Juraj. — (Tribunale di prima Istanza u Zadru). Kraglski Dalmatin, 1807, 22, str.,170. — Justin. — F. Kidrič: Framasonske lože hrvaških zemelj Napoleonove Ilirije v poročilih dunajskega policijskega arhiva. Rad JAZU, 1915, 206, str. 48. — Ivan Antun. — Hof- und Staats- Handbuch des österreichischen Kaiserthumes. Wien 1868. — L. Maschek: Manuale del Regno di Dalmazia, l. Zara 1871, str. 37, 172; 2, 1872, str. 48, 119; 3, 1873, str. 45, 50. — Đ. Novak: Inventar Higijeničkog društva u Hvaru. Hvar 1968, 10. — Josefina (Jozica). — A. Tadić: Još ponešto o Grguru Bučiću. Hvarski zbornik, 6(1978) str. 222. — Petar, ljekarnik. — N. Bezić-Božanić: Stanovništvo Komiže u drugoj polovici XIX stoljeća. Pomorski zbornik, 12(1974) str. 178. — Remigije. — N. Duboković (Nadalini): Septemvir Remigije Bučić (1874–1951). Periodički izvještaj Centra za zaštitu kulturne baštine komune hvarske, 18(1984) 153, str. 44.
 
Joško Kovačić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BUČIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2990>.