BUDAK, Josip

traži dalje ...

BUDAK, Josip, arhitekt i urbanist (Zagreb, 21. IX 1909). U Zagrebu je završio srednju školu i apsolvirao na Pravnom fakultetu 1934. Istodobno je bio upisan na Arhitektonskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu a diplomirao je 1936. Tu je 1938–41. bio asistent i 1943–45. docent na katedri Arhitektonske kompozicije i Arhitektura najnovijeg doba. God. 1945–49. projektant je u područnim organizacijama (Split, Zadar, Benkovac) Ministarstva građevina Hrvatske, 1949–53. u III glavnoj direkciji vojnograđevnih poduzeća u Zagrebu i u operativama Rijeka, Split, Šibenik i Zadar. Osnivač je i suradnik projektnog poduzeća »Projektant« – poslije »Donat« – u Zadru od 1953. do umirovljenja 1978. Neko je vrijeme bio scenograf Narodnog kazališta u Zadru. Pisao je likovne prikaze i kritike (bibliografiju objavio A. Travirka), objavljivao lirske pjesme u Zadarskoj reviji (1954–55). — U sklopu raznorodne djelatnosti, Budakov je najvažniji udio u projektiranju i konzervatorsko-arhitektonskom radu. Najprije surađuje s Alfredom Albinijem (1938. natječajni projekt palače »Albanija« u Beogradu, kuća Arko na Gornjem gradu u Zagrebu), sa Selimirom Dumengjićem i Zvonimirom Pavešićem. Sudjeluje samostalno u natječajima za poslovnu zgradu u Beogradu (1939) i kolodvor u Sarajevu (1940). Projektira tramvajsku remizu i kino »Grič« (sada »Partizan«, 1940) u Zagrebu, regulaciju Zagreba između željezničke pruge i Save, regulacije radničkih naselja u Zagrebu, Karlovcu, Sarajevu, Sisku, Varaždinu i Osijeku, a nakon oslobođenja radi na regulacijama kordunsko-banijskih naselja, oštećenih u ratu. Od 1946. Budakov je rad uglavnom vezan uz Zadar i njegovu bližu i dalju okolicu, a obuhvaća više od 600 projekata – od restauracija ruševnih i oštećenih građevina povijesnog nasljeđa do interpolacija nove arhitekture na potpuno uništenim gradskim parcelama te izgradnje najpotrebnijih komunalnih objekata u naseljima sjeverne Dalmacije. Važniji izvedeni arhitektonski projekti u Zadru: otvorena tržnica (1952), restoran u Foši (1953), stambena zgrada »Jugotankera« i poslovno-stambena zgrada »Maraske« (1956), Komunalna banka (1957), Dom učenika u privredi »Ivo Lola Ribar« i stambeni blok Komercijalne banke (1959), Đački restoran (sada trgovina pokućstva »Šavrić«, 1962), stambeni blok Rivnica (1968), kavana »Branimir« (1969), skladišta u luci Gaženici (od 1969. dalje); izvan Zadra: svjetionik s vidikovcem u Novigradu (1946), kazalište u Benkovcu (1952), vinski podrum u Privlaci i upravna zgrada šumarije u Rabu (1957), hotel u Novalji i hotel »Luna« u Posedarju (1960), škole u Poličniku i Raštanima (1960), palača suda u Benkovcu (1961), hotel »Adriatic« (1964) i autobusni kolodvor (1968) u Biogradu, zgrada franjevačkog muzeja u Sinju (1970). U Zadru je rekonstruirao toranj gradske straže (1948), srednja rimska vrata u bedemu (1952), zgradu Filozofskog fakulteta (1953), Gradsku ložu (1953, 1958), krunište bedema na Trgu pet bunara (1954), palaču »Kapetan grande« (1957), unutrašnjost apside crkve Sv. Marije (1970), crkvu Sv. Nediljice u sklopu Stalne izložbe crkvene umjetnosti (1973) i dr. Projektirao je regulaciju Trga pet bunara (1951, 1955), parka na bedemu uz hotel »Beograd« (1953), Foše (1954), Arsenala (1963), kompleksa Rivnice (1967) i obale Voštarnice (1974) u Zadru, središta Novigrada (1952), sjevernog proširenja grada Paga (1959), središnjeg trga u Kalima na Ugljanu (1964), Trga palih boraca u Biogradu (1968), lijeve obale Zrmanje u Obrovcu (1972) i dr. Sudjelovao je u natječaju za regulaciju Place des Nations u Ženevi (1957). Po njegovim projektima izvedeni su spomenici žrtvama fašističkog terora u Benkovcu (1956) i Posedarju (1961), Borisu Anzuloviću na Masleničkom mostu (1961), Blažu Valjinu u Kalima na Ugljanu (1962). Izradio je studiju turističke planansko-morske zone od Starigrada do Karina i od Novigrada do Svetog brda (1946), studiju ceste Lun–Novalja–Pag–Posedarje–Novigrad–Benkovac–Biograd (1952) i perspektivni plan razvoja turizma na području kotara Zadar (1959). Sudjelovao je na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti u Zagrebu 1938/39, a 1980. priredio retrospektivnu izložbu u Zadru. — B. je predstavnik funkcionalističke arhitekture »zagrebačke škole«. U radu na rekonstrukciji arhitektonskog nasljeđa poštuje spomenička svojstva objekata, težeći da ih osposobi za suvremenu funkcionalnost. U projektima regulacije pojedinih zona povijesne jezgre Zadra, naročito u interpolacijama, pokazuje osjetljivost za značaj prostora i njegove bitne arhitektonske odrednice (V. Maleković).

LIT.: J. Č.: Sedam tisuća novih ležaja. Vjesnik, 20(1959) 2. XII (1. izd.), str. 6. — J. Šmit: Turizam pod Velebitom. Ibid., 26. I, str. 2. — Josip Budak. Retrospektiva (katalog izložbe). Zadar 1980. — V. Maleković: Arhitektura Josipa Budaka. Vjesnik, 41(1980) 25. VII, str. 9. — B. Pavlović: Život za Zadar. Čovjek i prostor, 28(1980) 331, str. 10–11. — L. Stipić: Ruševine me nisu šokirale. Razgovor s inž. arh. Josipom Budakom u povodu njegove retrospektivne izložbe. Slobodna Dalmacija, 38(1980) 21. VII, str. 4. — A. Travirka: Bibliografija (u katalogu izložbe: Likovno stvaralaštvo u Zadru 1945–1982. Zadar 1982, passim).
 
Zdenko Šenoa (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BUDAK, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3016>.