BUDANOVIĆ, Lajčo (Ljudevit), biskup i pisac (Bajmok, 27. III 1873 — Subotica, 16. III 1958). U rodnom mjestu svršio je pučku školu, u Subotici prva četiri razreda gimnazije (1884–88), potom isusovačku gimnaziju i bogosloviju u Kalocsi (1888–97). Kao kapelan služio je u Santovu (1897), Kaćmaru (1897/98), Subotici (1898–1902), Novom Sadu (1902–10), Somboru (1910) i Baji (1910/11), a kao župnik u Bačkom Brijegu (Beregu 1912–19), Baji (1919/20) i Subotici (1920–23). Nakon potpisivanja mirovnog ugovora, Bačka je u sklopu Kraljevine SHS bila crkveno uređena kao apostolska administratura. B. je imenovan njezinim administratorom 10. veljače, a pronotarom 9. XI 1923. Naslovni biskup cisamejski postaje 1927. Nakon izbijanja II svjetskog rata lišen je dužnosti i odveden iz Subotice (1. VI 1941) u zatočeništvo u dominikanski samostan u Budimpešti, a zatim u Mátraverebély u Karpatima. U travnju 1943. vraćen je u Suboticu, ali upravu administrature vodio je povjerenik dr Josip Ijjas (Ikotić). U jesen 1944. B. opet upravlja Bačkom kao generalni vikar Kalocske nadbiskupije. Od 1946. do smrti ponovno je crkveni poglavar sa svim pravima, ovlastima i dužnostima rezidencijalnog biskupa. Pokopan je u subotičkoj stolnici. — B. je bio suradnik Nevena (1895, 1896, 1905) i Subotičke Danice (1899, 1922, 1930, 1937, 1938). Raspravljao je o bunjevačkoj ikavici, o imenu i selidbi svojih sunarodnjaka. Pisao je molitvenike i molitvene knjižice, skupljao je pjesme te bilježio napjeve. Služio se pseudonimima Veco Labudić, Ano Nimka, Ratinski L. i Lajčo. Kao crkveni poglavar gradio je crkve (Mala Bosna, Đurdin, crkva Uskrsnuća u Subotici, Kelebij a i dr. ). Između dva rata isticao se u narodnom životu bačkih Hrvata: osnovao je čitaonicu u Baji (1910), društvo Kultura u Bačkom Brijegu (1913), utemeljitelj je nakladnog društva Alfa u Subotici (1924) i Matice subotičke; gorljivo je branio zaklade Katolički krug i Momačko kolo u Subotici; novčano i moralno stajao je iza Subotičkih novina, Subotičke Danice i Klasja naših ravni. Njegovo je djelo Paulinum, sjemenište u Baču i poslije u Subotici. Zaslužan je i za okončanje svih priprava oko otvaranja hrvatske klasične gimnazije u Subotici, što je omeo rat 1941. U Subotici je od 7–12. X 1983. održan simpozij o djelu L. Budanovića.
DJELA: Turci idu ili izbori poslanički dolaze. Slike iz bunjevačke prošlosti. Subotica 1896. — O društvu sv. krunice, što se zove Živa ružica. Subotica 1898, 1924². — Slava Božja u molitvama i pismama. Kršćansko-katolički molitvenik ... Budapest (1902). — Svetootajstvo. Molitvenik za klanjanje prisvetom sakramentu ... Újvidék (Novi Sad), (1903), 1904². — Šest nedilja u čast sv. Alojziju za mladež. Novi Sad (1903, 1904², 1906³), Subotica 19264. — Mala Slava Božja u molitvama i pismama. Kršćansko-katolički molitvenik. Budimpešta 1907, Subotica 1932², 1936³, 19425, 19436 (priredio F. Vuković Durmiš). — Slava Božja u molitvama. Kršćansko-katolički molitvenik. Budapest 1908. — Velika Slava Božja u molitvama i pismama. Kršćansko-katolički molitvenik. Budapest (s. a.). — Pravilnik i poslovnik za rimokatoličke crkvene općine. Subotica (1923). — Veliko jubilejsko proštenje god. 1926. Subotica 1926. — Bog. Čitaj pa misli. Subotica 1927 — Krizmanje ili dolazak Duha Svetoga. Nauka i molitva o svetoj potvrdi. Subotica 1927. — Sv. ispovijed i pričest. Subotica 1927. — Budite svijesni katolici. Subotica 1928. — O ženidbi. Pouka (suautor B. Rajić). Subotica 1928. — Jubilarno hodočašće u Rim. Prigodom 50. godišnjice misništva sv. Oca Pape Pija XI. Subotica 1929. — Codex statutorum synodi primae Baciensis complectens statuta in plenari sessione synodali die 30. junii 1936. Suboticae 1937. — Katolička akcija na području Bačke biskupije. Subotica 1938. — Potpuni popis radova vidi u: I. Kujundžić (Krešimir Bunić): Prilog kulturnoj povijesti bunjevačko-šokačkih Hrvata. Subotica 1946. — B. Hajduk Vojnić: Katalog knjiga Gradske biblioteke u Subotici. Bunjevačko šokački pisci. Subotica 1951.
LIT.: Lajčo Budanović. Neven, 19(1902) 9, str. 129–132. — Naše novine i kršćanstvo. Ibid. 28(1911) 5, str. 33. — Je li subočanin Lajčo Budanović? Ibid., 6, str. 45. — Lajčo Budanović i Bajci. Ibid., 7, str. 53. — Lajčo Budanović... osnovao čitaonicu u Baji. Ibid., str. 54. — Glas iz Baje. Ibid., 8, str. 57. — M. Cepelić: Tri dana med Bunjevcima i Šokcima. Subotička Danica (kalendar), 1914, str. 55–74. — Lajčo Budanović. Ibid., 1924, str. 31–36. — Prvi Bunjevac-biskup. Ibid., 1928, str. 37–43. — I. Kujundžić: Izvori za povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata. Zagreb 1968, 30, 31, 40. — Isti: Bunjevačko-šokačka bibliografija. Rad JAZU, 1969, 355, str. 705–708, 712–713, 717–718. — A. Sekulić: Književnost bačkih Hrvata. Zagreb 1970, 54–55, 316–317. — Isti: Cjeloviti lik Lajče Budanovića. Subotička Danica (kalendar), 1971, str. 41–49. — J. Haltmayer: Die katholischen Donauschwaben in der Nachfolgestaaten (1918–1945). Freilassing 1972. — A. Sekulić: Budanovićeva zbirka crkvenih napjeva. Sv. Cecilija, 47(1977) 3, str. 66–67. — T. Vereš: Dopune o Lajči Budanoviću. Marulić, 12(1979) 4, str. 355–356. — Isti: Jednostavni velikan. Danica (kalendar), 1979, str. 58–63. — I. Prcić: Ljudevit (Lajčo) Budanović. Zbornik Subotičke Danice. Batina 1983, 137–145.
Ante Sekulić (1989)
