BUFALIS, Jerolim
traži dalje ...BUFALIS, Jerolim (Girolamo Buffalis), pisac i bilježnik (Trogir, 3. IV 1725 — potkraj XVIII st.). Sin trogirskog plemića Ivana Frane. Bio je bilježnik u Trogiru, a 16. VIII 1775. primljen je u plemićko vijeće Nina. Svi njegovi sačuvani spisi, pisani talijanskim jezikom, ostali su u rukopisu. Dijelom su to autorska djela (obiteljske povijesti, grbovnik Trogira), dijelom prijepisi. Čini se da je najranije nastala njegova povijest obitelji Bufalis, iz godine 1763, pod naslovom Memorie e Geneoloia della Nobil Famiglia de Buffalis nella Città di Traù racolta e Ridota in Chiaro da me Girolamo de Buffalis (rkp. u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Splitu). Uz podatke o obitelji Bufafis, djelo sadržava grbove i podatke o još 24 trogirske obitelji. God. 1780. nastao je prijepis istog rukopisa pod naslovom Priuileggi investite, e memorie della nobil famiglia de Buffalis, abbitante nella città di Traù in Dalmazia conferiti alla stessa ancora sotto il Rè d’ V(n)garia... (rkp. u knjižnici Arheološkog muzeja u Splitu; na str. 48 naveden je naslov drugog poglavlja: L. D. S. geneoloia, orrigine pattenti, privileggi, diplomi, investite concession, ed attestationi di publico servizio della guanto antica oltretanto nobile famiglia de Buffalis abbitante nella città di Traù in Dalmazia). God. 1768. B. je napisao i povijest bračke obitelji Gospodnetić (de Dominis) Commentario e gieneoloia della nobil famiglia de Dominis della Brazza (rkp. u Arhivu JAZU u Zagrebu). God. 1776. nastao je Bufalisov grbovnik Trogira koji je (prema C. G. F. Heyeru) imao 138 obojenih grbova. Pojavilo se više prijepisa tog rukopisa, a danas je dostupan onaj u vlasništvu M. Slade Šilovića u Trogiru, što sadrži neke povijesno-zemljopisne podatke o »kraljevini Dalmaciji« i Trogiru te grbove i opise 65 trogirskih obitelji (na koricama toga sačuvanog rukopisa naveden je naslov Armi di Traù, a na prvoj stranici Gioco de Armi). R. Slade Šilović u rukopisnoj građi za Hrvatski biografski rječnik JAZU iz 1916 (biografija br. 1029) navodi još dva njegova prijepisa: jedan je bio u Knjižnici Garagnin Fanfogna u Trogiru, drugi se nalazio u posjedu obitelji Grazio u Zadru (njime se služio U. Inchiostri). Jedan rukopis bio je i u posjedu F. Paitonija iz Splita, a njime se poslužio Heyer. God. 1782. sastavio je B. povijest obitelji Dobrinović Vranjican pod naslovom Origine storica delle nobili famiglie Dobrinovich ora dette Vragnican (rkp. još početkom ovog stoljeća u posjedu obitelji Vranyczány). Među prepisivačkim Bufalisovim djelima spominje se prijepis kronike otoka Brača Vicka Prodića, nastao 1779 (rkp. u dominikanskom samostanu u Bolu na Braču), te dva prijepisa povijesti grada Trogira Pavla Andreisa (rkp. iz 1787. u trogirskoj Knjižnici Garagnin Fanfogna, a onaj iz 1790. u tamošnjoj kaptolskoj Knjižnici). — Bufalisova su djela važna za poznavanje dalmatinskog grboslovlja, a podaci koji se odnose na povijest njegove obitelji ne temelje se uvijek na pouzdanim izvorima; tako je isprava kralja Ludovika I od 4. XI 1377. o dodjeli titule dvorskih grofova obitelji Bufalis (objavio U. Inchiostri) označena u Diplomatičkom zborniku krivotvorinom.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
BUFALIS, Jerolim. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3064>.