CIPIKO, Jerolim

traži dalje ...

CIPIKO, Jerolim (Hieronymus Cippico), pravnik (Trogir, 20. VII 1656 — Kaštel-Stari, 10. IV 1732). Sin trogirskog plemića Ivana i Perine Michieli Vitturi. Bio je odvjetnik trogirskih zemljoposjednika u parnici s kaštelanskim težacima 1697–1702, koju su težaci poveli zbog povećanih davanjâ. Obranu zemljoposjedničkih interesa zasnovao je na trogirskom Statutu i potanko razradio u spisu Informazioni fatte nella causa colli villici castellani per la citta di Trau 1699 (s ostalim spisima o ovoj parnici u Naučnoj biblioteci u Splitu, rkp. M-31; spise djelomično objavio V. Omašić). Istim povodom boravio je s Franom Andreisom u Veneciji 1698. i 1701. Kao pravnik imao je udjela i u sporovima između članova svoje obitelji. Tako je 1704. povodom spora između dviju grana obitelji Cipiko u Kaštel-Starom dao da mu kapetan Franjo Jura (Giura; Žura) izradi plan toga naselja (pohranjen je u Naučnoj biblioteci u Splitu). God. 1708. objavio je Statut grada Trogira, koji je već 1674. priredio za tisak Ivan Lučić (Lucius), ali su tiskanje spriječili mletački inkvizitori (Omašić). Jerolim ga je tiskao pod naslovom Statuta et reformationes civitatis Tragurii (Venecija 1708) i posvetio mletačkom senatoru i diplomatu Alvisu Pisaniju. U kraćem uvodu Jerolim ne ističe dovoljno Lučićeve zasluge, a odveč se laskavo odnosi prema Mlečaninu Pisaniju. Da sam Lučić nije prikazao svoj rad oko izdavanja Statuta, koji je bio potpuno pripremio za tisak, jedva bi se znalo da je Jerolim zapravo samo tiskao već gotovo Lučićevo djelo. On vjerojatno nije htio prisvojiti tuđe zasluge, nego se bojao da s Lučićevim imenom Statut neće biti objelodanjen. Na dovršenu drugu knjigu Reformacija Cipiko je nadodao odluku Velikog vijeća od 11. XI 1700. o sudskim praznicima, zatim otpis generalnog providura u Splitu od 21. III 1689. o pripadnosti pojedinih okolnih sela gradu Trogiru, potonje potvrde o tim pripadnostima. Proučavao je i prošlost svoje obitelji i Kaštela. U rukopisnom kodeksu obitelji Cipiko (danas vlasništvo Mladice Ćipiko u Kaštel-Štafiliću) čuva se Jerolimov tekst: Benemerenze della Famiglia Cippico Nobile di Trau riportate da tre Processi autentici nel presente volume. Tu se nalaze mnogi podaci o književnim i kulturnim nastojanjima članova obitelji Cipiko, izvaci iz djela Koriolana Cipika o njegovu ratovanju po Levantu, dokumenti o gradnji kaštela itd. Veliki dio tih dokumenata tiskao je u djelu Summario de’antiche memorie ..., objavljenom anonimno.

DJELA: Summario de’antiche memorie, e rimarcabili benemerenze di publico servizio in piu tempi prestato della Famiglia Cippico nobile di Trau a questo Serenissimo dominio. Venezia, Appresso Iseppo Lovisa, 1730.
 
LIT.: G. Ferrari Cupilli: Cenni biografici di alcuni uomini illustri della Dalmazia. Zara 1887, 32. — I. Strohal: Statut i Reformacije grada Trogira. Zagreb 1915, str. XXVII–XXIX, 278–279. — U. Inchiostri: Gli statuti dalmati del medioevo nei codici, nelle stampe e nelle opere che servono ad illustrarli. Archivio storico per la Dalmazia (Roma), 9(1934) XVII/99, str. 112. — F. Ivasović: Kaštel-Stari. Split 1940, 32–35, 73–74. — A. Cvitanić: Lucićev doprinos poznavanju trogirskog prava u njegovom Memorie istoriche di Tragurio. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 6(1969) str. 33. — F. Čulinović: Trogirski Statut i rad Ivana Lučića na njemu. Ibid., str. 18–19. — V. Omašić: Prilog poznavanju težačkog pokreta u Dalmaciji. Parnica 1697–1702. godine između kaštelanskih težaka i trogirskih zemljoposjednika. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, 7(1969) str. 150–156, 159, 162, 166–180, 207–209. — Isti: Sukobi trogirskih zemljoposjednika i kaštelanskih težaka za vrijeme mletačke vlasti. Jugoslovenski istorijski časopis, 1974, 3/4, str. 137. — Isti: Povijest Kaštela od početka do kraja XVIII stoljeća. Split 1986, 168, 219, 222–226, 231–232, 235.
 
Vedran Gligo (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CIPIKO, Jerolim. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 16.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3600>.