CRNI, Petar

traži dalje ...

CRNI, Petar (Gumay, Zerni), utemeljitelj benediktinske opatije (Split ?, sredinom XI st. — Selo, danas Sumpetar, početkom XII st.). Sin je splitskog priora Crnog (Črnog, Črne) te brat Dobre, opata splitskog samostana Sv. Stjepana pod borovima. Pristaša reformâ pape Grgura VII, koje je provodio njegov prijatelj i istomišljenik splitski nadbiskup Lovro. Zajedno sa ženom Anom dao je na vlastitom zemljištu u Selu u Poljicima podignuti crkvu Sv. Petra (posvećena 11. X 1080) te uz nju benediktinski samostan s gospodarskim zgradama i nastambama za samostanske podložnike. Crkvu je obdario zemljišnim posjedima (u Poljicima, Splitu, na otoku Braču), mlinicama, uresio umjetninama, srebrnim posuđem i misnim ruhom. Za ono doba samostan je raspolagao bogatom knjižnicom – oko 25 svezaka – ali ni jedan nije sačuvan. Sačuvani su samo podaci o Petrovoj zadužbini, samostanskim posjedima i načinu njihova stjecanja, zabilježeni u Kartularu Sv. Petra u Selu (Supetarski kartular), prvorazrednom izvoru o gospodarskim, društvenim i političkim prilikama u Hrvatskoj u drugoj pol. XI st. Pod starost C. je odjenuo benediktinski habit i zamonašio se u Sv. Petru u Selu, gdje je i pokopan. Sačuvan je njegov nadgrobni natpis u leoninskim stihovima, što ga je dovršio brat mu Dobre: TAM SORDENTE DOMO PERSPICE QVID SIT OMO / IN REBUS STVLTIS STVDVI NICHIL VTILE MVLTIS / ET DVM UIGVI TERROR IN ORBE FVI/PARVM ADVC DICAM DE MEI CORPORIS V(I) T(A)M / DVM VICXIT IN MVNDO UALATVS MUNERE (FVNDO) / INGENIO LVCXIT PETRVS SVA QVAM BENE D(VCXIT) / OMNIA DESPECSIT COR SEMPER AD ET(ER)A UECXIT / TEMPLVM FVNDAUIT CVM MENIBUS E(TD)ECORAVIT / HC OBDORMIVIT CVM SPIRITV (AST)RA PETIVIT / DOMINVS ASCRIBIT DABRVS HIC ME PE(R)FECIT. (U tako smradnoj kući pogledaj što je čovjek! U zemnim ludostima nastojah ne koristiti mnogima. I dok bijah krepak, strah sam svijetu bio. Još ću nešto reći o svome životu. Dok življaše na svijetu okružen obiljem, umom svijetljaše Petar i dobro poslove vođaše. Sve prezre: srce uvijek pružaše vječnosti. Hram sagradi sa zidinama i uresi ga. Ovdje počinu, duhom težeći zvijezdama. Gospod određuje, Dobre me ovdje dovrši.) Uklesan prvotno na ploči ranokršćanskog sarkofaga, koja je poslije poslužila kao oltarna ploča u istoimenoj crkvi podignutoj, najvjerojatnije, u XIV st. na mjestu Petrove zadužbine iz XI st., natpis je bio predmetom jezičnih i povijesnih raspri. Uzrokom im je zacijelo pogrešno otčitana riječ »error« u trećem stihu, uklesana zajedno s ostalima u jednu cjelinu (»dumviguiterror«). O okolnostima nalaza natpisa više se može naći u arhivu društva »Bihać« (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split)

LIT.: P. Kaer: Dvie opatije Sv. Petra Gumajskoga i Sv. Stjepana de Pinis u staroj Spljetskoj nadbiskupiji za doba narodne hrvatske dinastije. Bullettino di archeologia e storia dalmata, 13(1890) 6, Pr., str. 96. — F. Bulić i P. Skok: Natpis Petra Crnoga. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 30(1918) 1/4, str. 1–10. — Lj. Karaman: O značenju »error«-a u natpisu Petra Crnoga. Starohrvatska prosvjeta, NS 1(1927) str. 84–86. — V. Čorović: O natpisu Petra Crnoga. Starinar, 5(1928–30) str. 37–38. — V. Novak i P. Skok: Supetarski kartular. Zagreb 1952. — M. Marković: Epitaf Petra Crnog. Starohrvatska prosvjeta, S III, 1954, 3, str. 31–51. — I. Ostojić: Kad je osnovan samostan Sv. Petra u Selu. Ibid., 1960, 7, str. 143–157. — Isti: Benediktinci u Hrvatskoj, 2. Split 1964. — Isti: Dei servi u Kartularu Sv. Petra u Selu. Historijski zbornik, 17(1964) str. 431–436. — Isti: Petrus ego Zerni qui et Gumay filius. Ibid., 23–24(1970–71) str. 451–456. — V. Putanec: Knjižnica samostana sv. Petra u Selu. Filologija, 7(1973) str. 135–148. — The cartulary of the benedictine abbey of St Peter of Gumay (Croatia) 1080–1187. Ed. E. Pivčević. Bristol 1984.
 
Redakcija (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CRNI, Petar. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3733>.