CVJETIČANIN, Veljko

traži dalje ...

CVJETIČANIN, Veljko, sociolog (Veliko Vukovje, 11. I 1927). Nižu gimnaziju završio je u Daruvaru, učiteljsku školu u Pakracu. Sudionik je NOP-a od 1942; bio je član USAOJ-a i Općinskog komiteta SKOJ-a. U listopadu 1944. odlazi u 3. moslavačku brigadu (X zagrebački korpus NOVJ). Od 1950. bio je predavač na Omladinskoj političkoj školi pri CK NOH u Zagrebu, od 1954. radio je u RV SSH. Diplomirao je 1954. filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Sociologiju je specijalizirao na Sorbonni 1961/62. God. 1957. izabran je za asistenta Filozofskog fakulteta u Zagrebu na Odsjeku za filozofiju (1963. prelazi na Odsjek za sociologiju). Doktorirao je 1965. tezom Odumiranje države kao proces samoupravljanja u Jugoslaviji. God. 1966. je docent, 1972. izvanredni, a 1978. redoviti profesor. Sudjelovao je u osnivanju Odsjeka za sociologiju te objavio članak O potrebi osnivanja studijske grupe za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Naše teme, 1960). Bavio se pitanjima obrazovanja radnika (Obrazovanje radnika u uslovima radničkog upravljanja. Narodno sveučilište, 1957) i historijskog materijalizma (Odnos historijskog materijalizma i sociologije, Naše teme, 1959). Od 1963. bavi se prvenstveno političkom sociologijom – teorijskom analizom socijalizma, samoupravljanja, klasne strukture suvremenog društva, države, nacije, odnosa znanosti i politike i sociološkim teorijama XIX i XX stoljeća. Sociološko-politološke studije tiskao je u periodicima Historijski pregled (1964), Naše teme (1964, 1968, 1972, 1978, 1986–87), Razlog (1964), Praxis (1965), Kulturni radnik (1968, 1985, 1987), Sistem i čovjek (1973), Argumenti (1984), Politička misao (1986) i dr. Objavio je članke o ulozi KPJ, o pitanjima programa SKJ (Kulturni radnik, 1988; Kumrovečki zapisi, 1988) i o odgojno-obrazovnim problemima nastave sociologije i marksizma (Marksističko obrazovanje, 1985). Bio je član Sekretarijata Sveučilišnog komiteta SKH, član Savjeta Centra za idejno-teorijski rad CK SKH »Vladimir Bakarić«, predsjednik Izdavačkog savjeta časopisa Kulturni radnik. Dobio je Povelju zagrebačkog Sveučilišta za doprinos razvoju visokoškolskog nastavnog i znanstvenog rada.

DJELA: Die Entwicklung der Selbstverwaltung in Jugoslawien. (u: Jugoslawien denkt anders. Wien 1971, 237–255). — Klase i klasna struktura suvremenog društva. Zagreb 1974. — Marksizam i nacija. Split 1974. — Samoupravljanje kao suština diktature proletarijata. Split 1975. — Marksistička teorija društva. Zagreb 1977. — Politička partija i samoupravljanje. Zagreb 1980. — Marksizam i suvremeni problemi revolucije. Sisak 1984. — Komunistički pokret na raspuću (predgovor u: A. Schaff, Komunizam na raspuću. Zagreb 1985). — Društvena teorija i socijalizam. Zagreb 1986. — Politička sociologija i suvremeno društvo (predgovor u: T. Bottomore, Politička sociologija. Zagreb 1987, 5–32).
 
LIT.: S. Pešić: Veljko Cvjetičanin, Marksistička teorija društva. Politička misao, 15(1978) 4, str. 689–691.
 
Redakcija (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CVJETIČANIN, Veljko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3860>.